Predsjednik vlade Hrvatske Andrej Plenković danas je, komentarišući ubrzanje inflacije u junu, ponovo pozvao sve aktere na tržištu da razumno formiraju cijene, s obzirom na to da Hrvatska nije jedina destinacija na Mediteranu koja ima more i plaže.
Inflacija, mjerena potrošačkim cijenama, u Hrvatskoj je u junu iznosila 3,7 odsto, nakon 3,5 odsto u maju, pokazuje prva procjena Državnog zavoda za statistiku. Posmatrano prema glavnim komponentama indeksa, u junu su cijene usluga na godišnjem nivou porasle za 6,7 odsto, a hrane, pića i duvana za 5,2 odsto. Cijene energije porasle su za tri odsto, dok su cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije pale za 0,4 odsto.
Na pitanje novinara kakvog smisla imaju apeli vlade o razumnom formiranju cijena u turizmu s obzirom na to da je inflacija ubrzala početkom i ovogodišnje špice turističke sezone, Plenković je rekao da porast sa 3,5 na 3,7 odsto predstavlja relativno malu promjenu, ali je i rekao da je tačno da se to i ove godine dogodilo.
Podsjetio je na višekratne apele i brojne sastanke sa svim relevantnim akterima iz hotelijerstva, ugostiteljstva, prehrambene industrije i maloprodaje, koji su upozoreni na “politiku cijena”.
“Nismo više u dogovornoj ekonomiji i jednopartijskom sistemu”
“Smatramo da smo mi s naše strane učinili sve što možemo. Vlada više nije u nekakvoj fazi dogovorne ekonomije i jednopartijskog sustava, pa da ćemo mi određivati cijene soba u hotelima, cijene menija u restoranima ili cijene pića u kafićima. To mi jednostavno u ovom tržišnom gospodarstvu ne možemo”, izjavio je Plenković nakon 31. svečane Akademije povodom Dana Hrvatske obrtničke komore (HOK).
Još jednom je uputio “vrlo razumnu poruku svima koji su na tržištu” da Hrvatska nije jedina destinacija na Mediteranu i da i druge zemlje imaju more, ostrva, plaže, hotele itd.
Značajan dio evropskih turista odluku o ljetnjoj destinaciji donosi na osnovu cijena, stoga bi svi trebalo da budu razumni i “dimenzionirati odluke o cijeni usluga” na način da osiguraju da im ljudi dođu i naredne godine, poručio je Plenković.
Istakao je i danas predstavljene brojke o turističkim dolascima i noćenjima u prvih šest mjeseci, koje govore o 7,5 miliona turista i 29,2 miliona noćenja, što je za četiri odsto više nego u istom prošlogodišnjem periodu.
Prema Plenkovićevim riječima, sezona ohrabruje, ali “nije poanta da efekti sezone imaju negativne reperkusije na domaće ljude, koji također moraju ići u dućan i voditi računa o svojim financijama”.
“Zato apeliramo na sve da budu razumni”, ponovio je Plenković i podsjetio na brojne mjere i poteze Vlade, poput subvencionisanja cijena energenata, ograničavanja cijena osnovnih proizvoda, brojnih rasterećenja, regulisanja cijena goriva, podizanja plata i penzija itd.
“Vlada učinila zaista mnogo”
“Mi smo s naše strane, naš dio, zaista učinili mnogo i mislim da je malo toga ostalo u katalogu mjera što možemo učiniti. Mislim da smo mi tu paletu mjera potpora u zadnjih pet godina toliko usavršili da ne znam je li itko ikad mislio da će ijedna vlada, pogotovo naša, biti toliko ta koja osigurava tako široku mrežu”, poručio je.
Na pitanje vidi li uzročno-posljedičnu vezu između rasta plata, posebno u javnom sektoru, i inflacije, predsjednik Vlade je odgovorio odrično.
Rekao je da je cilj svake politike i vlade da se Hrvatska razvija brže u odnosu na ranije razdoblje, podsjetivši da je na početku mandata prve vlade, 2016. godine, BDP po stanovniku Hrvatske iznosio 61 odsto prosjeka EU-a, dok je sada 78 odsto, apsolutni BDP je od 2016. porastao sa 47 milijardi evra na izglednih 94-95 milijardi evra do kraja ove godine, dok je BDP po stanovniku bio oko 11.000 evra, a sada će biti oko 22.000.
Tu je i prošlogodišnji rast BDP-a od 3,9 odsto, ovogodišnje procjene kreću se oko 3,1–3,2 odsto, uz rekordnu zaposlenost i rekordno nisku nezaposlenost.
“To onda znači da hrvatska ekonomija pulsira”, ocijenio je Plenković, poručivši da se sa članstvom u evrozoni, šengenskom prostoru, dostizanjem A kreditnog rejtinga (…) “postiglo sve ono što treba”.
Stoga, “makroslikom” je zadovoljan, ali je nezadovoljan pojedinim elementima na “mikroslici”, referišući se na pomenuti rast cijena u vrijeme intenzivne potražnje.
Međutim, ponovio je da nismo više u sistemu koji je postojao prije demokratije i tržišne ekonomije, pa vlada jednostavno ne može, čak i da hoće, sve da ograniči.
“Treba pokazati širu društvenu odgovornost, ja to stalno govorim. Mi smo možda jedini akteri koji baš brinu o svim aspektima. Nema nijednog drugog koji brine o svim aspektima osim nas. A mi se trudimo onoliko koliko možemo”, zaključio je Plenković