Već 20 godina Amar, jedan od učesnika ovogodišnje BH. povorke ponosa, i njegov partner žive skupa.
Ljubav je, kao i svaka druga, puna sretnih trenutaka, osmijeha, zajedničkih računa, porodičnih prijatelja, ponekad i svađa.
Njihovu vezu, teško možemo razlikovati od one na koju nas je društvo naviklo – heteroseksualne.
“Ide se na posao, kupuju se namirnice, planira se život, putovanja, zajednička budućnost i sve to”, priča Amar u izjavi za Buka magazin.
Ljubav, navike, uspomene… Sve su to elementi od kojih je satkana i svaka druga veza.
No, jedan, ali nepremostiv problem gej parova u BiH je što oni ne postoje u zakonu.
Isključivost pravnog okvira jedne demokratske države istopolnim partnerima ne sukraćuje samo pravo an brak, nego i sva prava koja prizilaze iz bračne zajednice.
Zato Amar i njegov partner u planiranju zajedničke budućnosti moraju da misle o tome kako će na tom putu vrlo izgledno da im se kao prepreka nametne zakon.
“Tu govorimo o regulisanju vlasništva nad imovinom, regulisanju zdravstvenog osiguranja, regulisanju u slučaju smrti… Mnogi heteroseksualni parovi to uzimaju zdravo za gotovo jer to postoji – država pomaže registriranim brakovima”, dodaje Amar.
Heteronormativni zakon u potpunosti oduzima prava istopolnim partnerima. Oni, praktično, i nakon dvije decenije imaju manje prava od petogodišnje heteroseksualne vanbračne zajednice.
“Ukoliko jedan partner završi u bolnici, drugi ga može posjetiti. Ako jedan ima invaliditet, drugi može tražiti određene olakšice i naknade. Lakše se rješava nasljeđivanje, lakše se dobije kredit, viza, ukoliko se zajedno aplicira”, govori Amar o nizu prava koja ostvaruju hetero, ali ne i gej partneri.
S godinama ove nejednakosti i diskriminacija postaju sve bolniji.
Gorčinu diskriminatornog porodičnog zakona osjetio je kada je njegov partner ostao bez posla. Ujedno i zdravstvenog osiguranja.
“Nije mogao koristiti moje zdravstveno osiguranje”, sjeća se Amar.
Da su heteroseksualni partneri to pravo njegov partner lako ostvario.
Kada razmišlja o budućnosti na umu mu je jedna stvar – šta ako jedan od njih dvojice završi u bolnici. 20 godina ljubavi doktorima i medicinskim radnicima neće ništa značiti. Jer takvu ljubav zakon u BiH, državi potpisnici Evrpske konvencije o ljudskim pravima, ne prepoznaje.
“To je bila stalna briga tokom pandemije. Sve se dešava oko nas, taj veliki užas. I ako bi jedan od nas završio na respiratoru, drugi nema pravo da ga posjeti, nema pravo da traži informacije. U slučaju da jedan od nas umre, drugi nema pravo da odlučuje gdje će biti sahranjen. Kao da se nikad nismo sreli”, dodaje sagovornik Buke.
Diskriminaciju osjete i u regulisanju imovinskih prava. Imaju zajednički stan, ali moraju da je knjiže kroz zajedničko vlasništvo i plate porez. Da su u braku, to ne bi bilo potrebno.
“Naravno, problem je i to ukoliko se jednom od nas nešto desi, ne možemo lako riješiti nasljeđivanje.”
Ljubav je zakon
Vrijeme je da konačno otvorimo pitanje zakonske ravnopravnosti istopolnih partnerstava, kaže to Lejla Huremović, članica organizacionog odbora šeste Bh. povorke ponosa koja se u subotu 14. juna održava u Sarajevu.
“Zakon mora štititi sve građane i građanke”, poručuje Lejla.
Ovogodišnji zahtjevi bh. Povorke ponosa su: pravno priznanje istospolnih zajednica, donošenje zakona o rodnom identitetu, zaštita LGBTIQ+ osoba od nasilja u porodici, uvođenje zločina iz mržnje u krivično zakonodavstvo, izmjene Zakona o javnom okupljanju u Kantonu Sarajevo u skladu s evropskim standardima.
Stoga je ovogodišnji sloga Povorke: Ljubav je zakon.
“Ali postoji i ta dvostruka poruka ovog slogana: da je ljubav uvijek jača i od zakona i od svega – da će ljubav uvijek pobijediti”, optimistična je Huremović.
Ona upozorava i da u BiH trans osobe trenutno nisu zakonski prepoznate, i da je neophodno usvojiti sveobuhvatan zakon koji bi otklonio diskriminaciju nad trans osobama.
“Naravno, tu je i problem zločina iz mržnje, koji je još uvijek nejasno definisan. Još nemamo jasno prepoznate seksualnu orijentaciju i rodni identitet kao zaštićene osnove kada govorimo o zločinu iz mržnje”, kaže Huremović.
Povorka ponosa u Bosni i Hercegovini, pod sloganom ‘Ljubav je zakon’, jasno ističe da su prava LGBTIQ+ osoba neodvojiv dio ljudskih prava, ocjenjuje u izjavi za Buku Nejla Zejnilagić, socijalna radnica specijalizirana za rad sa LGBTIQ zajednicom.
“Ova povorka nije samo šetnja – to je otpor prema nepravdi, borba za vidljivost i zahtjev za dostojanstven život bez straha i diskriminacije. Ljubav mora biti priznata, zaštićena i slobodna – u zakonu i u društvu”, dodaje Zejnilagić.
Poručuju da je Povorka ponosa prostor otpora, nade i borbe za osnovna prava. Kada govori da jeljubav zakon, govori o pravu da budeš ono što jesi, da voliš bez straha, da živiš bez skrivanja.
“To je pravo svakog čovjeka, bez izuzetka.“
„Danas na Društvenim mrežama sa najavom povorke ponosa vidimo mrznju upakovanu u pitanje ‘čemu ponos?’ Zato što zakon ne prepoznaje sve ljubavi. Zato što sigurnost nije zagarantovana svima. Zato što prava ne smiju zavisiti od toga koga voliš. Ljubav je zakon. A zakon mora štititi – ne isključivati.“ Ponos postoji jer nije dovoljno da ljubav bude privatna stvar – ako zakon ne prepoznaje tvoje pravo na nju, onda je borba nužna. Ljubav je zakon – i vrijeme je da to postane i u praksi“, dodaje sagovornica Buke.
Federacija BiH napravila prvi korak ka priznavanju istopolnih partnerstava
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je 4. juna 2025. donijela rješenje o formiranju ekspertne grupe koja će izraditi posebni zakon (Lex specialis) o životnim zajednicama osobama istog pola u FBiH.
To je prvi korak i tračak nade u trajno brisanje zakonske diskriminacije.
“Zaista sam optimističan. Nadam se da će to biti usvojeno. Federacija je napravila taj prvi korak. Nadamo se da će se to desiti i u Republici Srpskoj, i da će se napokon riješiti taj problem nejednakosti”, kaže Amar za Buku.
Građani moraju znati, dodaje, da priznavanjem istopolnih zajednica niko ništa ne gubi. Ni društvo, ni država.
“Ni zajednica ne gube ništa time što ćemo nas dvojica imati ista prava kao i ostali.”
Upitan zašto je pitanje prava na brak bitno, kaže da “taj papir” nije potreba radi ljubavi ili simbolike. Radi se o pravu na jednakost.
“Najbitniji je momenat prava koja zaista postoje, koja su ti na dohvat ruke, a uskraćena su ti – samo zato što smo dva muškarca”, zaključuje Amar priču o potrebi za pravom na brak sa svojim partnerom.
Šesta Bh. povorka ponosa kreće u 18 časova ispred Historijskog muzeja BiH.