Tržište rada u Bosni i Hercegovini na početku 2025. godine pokazuje znakove ozbiljnih promjena. Iako je broj objavljenih oglasa za posao pao za 16% u odnosu na isti period prošle godine, aktivnost kandidata bilježi snažan rast. Gotovo 90.000 prijava pristiglo je na nešto više od 2.400 oglasa, što znači da se za jedno radno mjesto u prosjeku bori čak 18 kandidata.
U tom kontekstu, radnici sve više traže nove prilike, dok su poslodavci oprezniji nego ikada. Povećanje minimalne plate početkom godine dovelo je do toga da brojni poslodavci preispituju svoje strategije zapošljavanja, naročito u sektorima sa nižim profitnim marginama. Iako je ovaj potez imao za cilj poboljšanje životnog standarda, dodatno je usložnio tržište koje se već suočava sa nedostatkom kvalifikovane radne snage i sve izraženijim odlaskom mladih.
Ipak, u moru negativnih statistika, postoje i sektori koji pokazuju vitalnost. Posebno se ističu saobraćaj i komunikacije, gdje je zabilježen rast potražnje za radnicima od čak 85%. Slično tome, biotehnologija i farmacija bilježe rast od 67%, dok sektor osiguranja raste za 38%. Ove brojke jasno govore da pojedine industrije ne samo da odolijevaju krizi, već i aktivno zapošljavaju, što otvara prostor za nova zapošljavanja – ali uz jasnu poruku da se radna snaga mora preorijentisati prema tim oblastima.
S druge strane, sektor informacionih tehnologija, koji je godinama bio među najatraktivnijim za radnu snagu, bilježi dramatičan pad od čak 47%. Slično se događa i sa zanatskim uslugama te zdravstvom, gdje su oglasi za posao pali za 45% i 36%. Ovi podaci pokazuju da dosadašnji „sigurni“ putevi više to nisu, i da dolazi do promjene investicionih i kadrovskih prioriteta.
Kada je riječ o najtraženijim zanimanjima u Bosni i Hercegovini, lista otkriva stabilnost u nekim očekivanim sektorima, ali i pojavu novih trendova. Na vrhu su komercijalisti i trgovci, a slijede ih radnici u proizvodnji, računovođe, agenti u pozivnim centrima i skladištari. Vozači, administrativni radnici, konobari i marketing menadžeri također su među traženijima, što ukazuje na to da ekonomija još uvijek najviše oslanja na prodaju, logistiku i osnovne usluge.
Uprkos padu broja oglasa, sve veći broj prijava ukazuje na to da radnici ne odustaju, već aktivno traže nove prilike – često i u drugim sektorima od onih u kojima su prethodno radili. Mijenjaju se i prioriteti poslodavaca: traže se fleksibilniji profili, tehničke vještine i spremnost na stalno usavršavanje, dok diplome same po sebi sve manje znače bez konkretnih znanja i iskustva.
Zajednička poruka podataka iz Bosne i Hercegovine, ali i iz Hrvatske i Sjeverne Makedonije, jeste da se tržište rada mijenja brže nego što obrazovni sistem i radna snaga mogu da ga prate. I dok Hrvatska bilježi rast u obrazovanju i zdravstvu, a Sjeverna Makedonija nastavlja da zavisi od tradicionalnih zanimanja poput vozača i skladištara, BiH pokazuje znake mogućeg oporavka – ali samo ako svi akteri počnu da se prilagođavaju realnostima koje dolaze.
Krajnje pitanje za ostatak 2025. godine glasi: hoće li tržište rada u BiH uspjeti da pronađe ravnotežu između očekivanja radnika i mogućnosti poslodavaca? Za sada je jasno samo jedno – fleksibilnost i brzina prilagođavanja biće važnije nego ikad.