Građane Bosne i Hercegovine ni u narednom periodu ne očekuje značajnije finansijsko olakšanje. Centralna banka BiH povećala je prognozu godišnje inflacije za 2026. godinu na 5,1 odsto, dok se očekivani realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) procjenjuje na svega 2,3 odsto.
Prema najnovijim projekcijama ove finansijske institucije, inflacija će biti viša od ranije očekivane, dok će ekonomski rast ostati umjeren. To znači da će rast cijena i dalje predstavljati ozbiljan izazov za kućne budžete, uprkos povećanju nominalnih plata.
Centralna banka je istovremeno revidirala prognozu rasta BDP-a naviše, sa ranijih 1,9 na 2,3 odsto.
Inflacija od 5,1 odsto dodatno pritiska kućne budžete
Posebno zabrinjava podatak da je prognoza godišnje inflacije povećana sa 4,7 na 5,1 odsto.
Iz Centralne banke navode da je tokom juna i jula zabilježeno neočekivano usporavanje inflacije, ali da su se već od septembra inflatorni pritisci značajno intenzivirali, prema zvaničnim statističkim podacima.
„Uprkos rastu nominalnih plata, povišen nivo cijena i dalje ograničava kupovnu moć stanovništva i mogućnosti snažnijeg rasta potrošnje“, upozorili su iz Centralne banke.
Drugim riječima, čak i kada građani dobiju veće plate, to ne znači automatski i bolji životni standard. Ukoliko cijene hrane, stanovanja, energenata i drugih osnovnih troškova rastu brže od primanja, stvarna kupovna moć ostaje pod pritiskom.
Koliko će rasti privreda BiH u narednim godinama?
Prema projekcijama Centralne banke, ekonomski rast trebalo bi postepeno da ubrzava.
Za 2027. godinu prognoziran je rast realnog BDP-a od 3,2 odsto, dok se za 2028. očekuje povećanje od 3,5 odsto.
Domaća potražnja ostaje jedan od glavnih pokretača ekonomskog rasta, a lična potrošnja trebalo bi da poraste za 2,3 odsto u tekućoj godini.
Ipak, iz Centralne banke upozoravaju da visoke cijene ograničavaju mogućnost snažnijeg povećanja potrošnje, što predstavlja dodatnu prepreku bržem ekonomskom oporavku.
Kada je riječ o inflaciji, očekuje se njeno postepeno usporavanje: na 2,8 odsto u 2027. i 2,3 odsto u 2028. godini.
Geopolitičke krize i cijene energenata ostaju prijetnja
Centralna banka upozorava da bi ostvarenje ovih prognoza moglo biti ugroženo brojnim vanjskim i unutrašnjim rizicima.
Među vanjskim faktorima posebno se izdvajaju geopolitičke neizvjesnosti, kretanje cijena energenata i hrane na međunarodnim tržištima, kao i brzina ekonomskog oporavka glavnih trgovinskih partnera BiH.
Kada je riječ o domaćim rizicima, Centralna banka ukazuje na mogućnost zadržavanja inflatornih pritisaka, neizvjesnost u vezi sa investicijama, ali i dugoročne probleme na tržištu rada i u produktivnosti.
Posebnu zabrinutost izaziva mogućnost da se raniji međunarodni cjenovni šokovi sa zakašnjenjem prenesu na domaće tržište.
To znači da bi građani mogli nastaviti osjećati posljedice poskupljenja i u periodu kada se inflacija u pojedinim dijelovima svijeta već bude smirivala.
Nove projekcije Centralne banke tako ukazuju na neizvjesnu ekonomsku godinu: privreda bi trebalo da bilježi rast, ali će građani i dalje biti suočeni sa visokim troškovima života i ograničenom kupovnom moći.