Brankica
Rudan je velika ljubiteljka životinja. Godinama ima dva psa. Odnedavno
trogodišnju Elu koju je usvojila nakon što je porodica u čijem je
vlasništvu bila odselila u Njemačku.
“Stariji
je Srećko kojem je 12 godina i mješanac je, bio je nepokretan kada sam
ga usvojila, izliječila sam ga i ostao je sa mnom”, priča Brankica za
BUKU.
Psi
pružaju ljubav i uveseljavaju je, ona im pruža dom i njegu, ali period
novogodišnjih praznika uvijek je izazovan. Psi proživljavaju stres i
traumu koju izazivaju petarde, vatrometi, ali i pucnjave.
“Sa
Srećkom imam iskustva s tim malo duže, on se počne lijepiti bukvalno za
mene kada sam kući i nije mu svejedno, to se vidi. Kada nisam kod kuće
prilikom povratka nađem zavrnute podnice u kupatilu i odmah znam da je
bilo neke pucnjave jer se krio u kupatilu. Životinje to obično rade –
traže ćošak ili kutak gdje će manje čuti odjek petardi. Ela je baš sinoć
takođe pokazala ovaj strah kada su djeca bacila petardu ispod moje
zgrade. Počela se tresti i sakrivati ispod stola. Tako se manifestuje
kod mojih pasa bilo kakva pucnjava”, objašnjava Rudan kako zvuci
pirotehničkih sredstava utiču na njene kućne ljubimce.
Glasni odjeci petardi, vatrometa… utiču i na Brankicu jer razmišlja o životinjama koje su same.
“Napuštene,
na ulici, njima je najteže sigurno, a i onima koji su trenutno u svojim
domovima sami. Takođe empatična sam i prema djeci, starijima i svima
onima koji imaju sjećanje na ratni period, sigurno nikome nije svejedno
da nečija zabava bude pucanje, takođe ni meni lično”, priča nam Rudan.
O uticaju priotehničkih sredstava mnogo je čitala i istraživala.
“Dokazano
je da pirotehnika može izazvati trajne traume i kod djece i kod
životinja, pogotovo pasa. Takođe uvijek mislim na one osobe koje su
starije i same. Struka kaže, kada su u pitanju psi, nerijetko se desi da
starijim psima otkaže srce zbog straha prilikom pucnjave. Ja nisam
stručna, ali iskustva mi govore da nije lagodno niti jednoj životinji
kada pucaju petarde, topovski udari i slična pirotehnička sredstva”,
govori naša sagovornica.
A
struka kaže isto. Kana Čustović, veterinarka iz Sarajeva za BUKU
pojašnjavanja da su posljedice po životinje velike, a neke i sa smrtnim
ishodom.
“Vatrometi,
petarde i druga pirotehnička sredstva mogu dovesti do straha, trajnih
oštećenja, a u najgorem slučaju i do smrti životinje. Štete životinjama
koje žive u urbanim sredinama, životinjama na farmama, zoološkim
vrtovima, a također i životinjama sa kojima čovjek baš i nema dodira kao
što su divlje životinje”, objašnjava Čustović.
Da li petardom ili vatrometom (strahom) možemo ubiti životinje?
Iako
je upotreba pirotehničkih sredstava i petardi u BiH prekršaj ukoliko za
to ne postoji potrebna saglasnost MUP-a, kultura proslave novogodišnjih
praznika uz petarde je široko rasprostranjena. Pucanj petarde uglavnom
uveseljeva djecu, ali oni ne znaju i ne razmišljaju da iz zabave mogu
stradati životinje jer od straha mogu dobiti srčani udar.
“Najviše
smrtnih slučajeva od petardi javlja se kod životinja kod kojih je
prisutan strah, a posebno kod onih koje imaju srčane problem”, kaže
Čustović.
Životinje
imaju izraženiji sluh, pa samim tim lakše dolazi do njegovog oštećenja,
a u nekim slučajevima i do trajnog gubitka sluha.
“Buka
izazvana petardama dovodi do straha, paničnih napada, a u nekim
slučajevima i do srčanog udara. Kućni ljubimci često bježe od kuće zbog
iznenadne buke, pogotovo za vrijeme praznika. Životinjama koje se jako
plaše najbolje je davati lijekove za smirenje, uz prethodnu konsultaciju
sa veterinarom”, dodaje Čustović.
Ona
smatra da bi trebalo zabraniti upotrebu pirotehničkih sredstava zbog
životinja i djece, pojašnjavajući da su to neki evropski gradovi već
uradili.
“Stres
koji je prouzrokovan vatrometom i petardama kod životinja i djece,
pogotovo kod onih koja imaju određena oboljenja, treba biti bitniji od
svega. Financijski trošak i zagađivanje okoliša su još neki od bitnih
razloga za zabranu istih.”
Neke procjene govore da od posljedica buke koju izazivaju petarde godišnje umre 5.000 životinja.
“Ne
mogu tvrditi da je tako, ali sam poprilično sigurna da je brojka slična
toj. Puno puta sam se susretala sa životinjama u velikom strahu od
petardi i vatrometa, vjerujem da je velika brojka i onih koje nažalost i
uginu. Smatram da su ovi podaci poražavajući i da sto prije treba da se
reaguje i u potpunosti zabrani korištenje pirotehnike. Mnogo više ljudi
će svoje praznike provesti uživajući uz svoje najbliže i uz svoje kucne
ljubimce, kako svi mi i želimo”, zaključuje naša sagovornica.
Brankica Rudan takođe smatra da je zabrana upotrebe petardi opravdana.
“Moja
poruka je da imamo prskalice, lampice, razne vrste ukrasa kojima možemo
uljepšati doček Nove godine ili bilo kakvog drugog praznika, biti
veseli i bez pucanja. Ako niste empatični prema životinjama budite prema
maloj djeci, starijim osobama i onima koji već imaju traume iz perioda
92.-95”, savjetuje Rudan.
Nekoliko
hrvatskih gradova odustalo je od novogodišnjeg vatrometa zbog njegovog
lošeg uticaja na životinje, okoliš, starije osobe i djecu. Posljednji
grad u nizu koji je odustao od ulaska u Novu godinu uz vatromet je
Zagreb. Prije toga to je učinila Rijeka.
“Ovakva
je odluka donesena u namjeri da se od negativnih posljedica
vatrometa zaštite životinje i okoliš, odnosno svi na koje upotreba
pirotehničkih sredstava može ostaviti bilo kakve posljedice te da se novogodišnje slavlje održi u skladu s modernim ekološkim standardima”, rekli su ranije iz tamošnje Gradske uprave.
Ovaj primjer trebalo bi
da slijede i gradovi u BiH, čime bi osim očuvanja okoliša, spasili
uplašene životinje, djecu, ali i spriječili retraumatizaciju
stanovništva sa PTSP-om. Sarajevo će, prema medijskim natpisima, biti
prvi bh. grad koji će od naredne godine javne proslave Nove godine
umjesto uz vatromet, organizovati uz svjetlosne efekte i konfete.