Plinovod južna interkonekcija, koji bi trebao prenositi američki ukapljeni plin (LNG) sa terminala na Krku u BiH, je predimenzioniran projekt koji se vjerojatno nikada neće realizirati, pokazuje nova analiza koju su danas objavili Aarhus Centar u BiH i mreža CEE Bankwatch.
U medijima se u posljednje vrijeme govori o ovoj interkonekciji kao zamjeni za ruski plin u BiH. Međutim, prema dosadašnjim izjavama BiH političara, vlasti Republike Srpske pristaće na projekt južne interkonekcije samo ako i Federacija BiH pristane na novu istočnu interkonekciju preko Republike Srpske, što bi samo produžilo uvoz ruskog plina u BiH.
Analiza pokazuje da bi kapacitet planirane južne plinske interkonekcije između BiH i Hrvatske bio do šest puta veći od trenutne potrošnje gasa u BiH, te da je nerealno za očekivati da će toliko rasti potrošnja skupog uvezenog fosilnog goriva. U stvarnosti plin čini tek oko 3 posto opskrbe energijom u BiH, dok najveći dio potrošnje plina otpada na grijanje u Sarajevu, za što se mogu pronaći bolje dugoročno održive alternative.
Da podsjetimo, prethodni plinovod financiran od strane Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u Kantonu Središnja Bosna izgrađen je prije više od deset godina, no nikad nije korišten jer nije bio ekonomski održiv. Slična sudbina vjerovatno čeka i južnu plinsku interkonekciju, ako ikad bude izgrađena.
Upitno je i finansiranje ovog skupog i složenog projekta za koji autori analize tvrde da je malo vjerovatno da će biti izgrađen za manje od deset godina. Naime, Evropska komisija i EBRD su nedavno potvrdili da neće financirati ovaj plinovod, dok Evropska Investicijska Banka (EIB) već nekoliko godina ne financira projekte vezane za fosilna goriva.
Denis Žiško, Aarhus Centar, kaže da je Vlada Federacije BiH u posljednje vrijeme pokrenula još jednu kampanju obmanjivanja javnosti upornim promicanjem “Gasifikacije Federacije BiH” i korištenja plina kao “jeftinog i stabilnog izvora energije”.
“Izgleda da su zaboravili da je nedavna energetska kriza bila prouzrokovana upravo enormno visokim cijenama plina i ulogom plina u geopolitičkim igrama diktatorskih režima. Činjenica je da je BiH preuzela obavezu dekarbonizacije društva do 2050. godine, tako da se korištenje plina, koji je fosilno gorivo, mora smanjiti, a ne povećati. Stoga nema smisla ulagati ogromne iznose novca građana Federacije BiH u novu infrastrukturu za fosilna goriva, koja će se graditi godinama, a onda prestati koristiti neposredno po završetku izgradnje.”
Pippa Gallop, Mreža CEE Bankwatch ističe da BiH ima ozbiljan zadatak ispred sebe da postepeno smanjuje potrošnju uglja, a postoji veliki rizik da će južna interkonekcija i drugi gasni projekti u najavi odvratiti goleme količine novca i vremena od isplativijih i čišćih rješenja.
“EU mora pružiti podršku BiH u potrazi za održivim i brzo provedivim rješenjima kao što su toplinske pumpe ili geotermalna energija.”