Na osnovu zvaničnih izvještaja Republičkog zavoda za statistiku za mart 2025. i mart 2026. godine, donosimo vam pregled kretanja cijena koji jasno pokazuje šta je najviše poskupjelo u proteklih 12 mjeseci.
Vjerovatno ste pri kupovini primjetili da vam sve više novca treba za svakodnevne, ona najobičnije nabavke. Da provjeravate račun pitajući se kako ova vrećica namirnica košta ovoliko? Niste jedini, a i logično je da postavljate ovakvo pitanje jer poređene prosječnih cijena u martu ove i prošle godine jasno pokazuje zašto u vrećici ima sve manje, a na računu piše sve više.
Najveći procentat poskupljenja zabilježen je kod junetine sa kostima, koja je sa prošlogodišnjih 15,89 KM skočila na 18,77 KM, što je povećanje od 18,12%. Ništa bolje nije prošla ni teletina bez kosti, čija je cijena sa 30,53 KM otišla na 34,21 KM (za 12,05%). Za prosječnu porodicu, meso na trpezi polako postaje luksuz.
Kafa je skuplja za 13,48%, jer kilogram mljevene kafe sada košta 28,88 KM u odnosu na prošlogodišnjih 25,45 KM.
Osim namirnica poskupila je i odjeća i obuća. Na primjer ženski kaputi prošle godine su koštali 235,18 KM a u martu ove godine 270,65 KM, što je povećanje od 15,08%. Muške košulje su sa 68,08 KM poskupjele na 74,51 KM ili za 9,44%, a muške kožne cipele sa 153,16 KM na 162,42 KM, odnosno za 6,05%.
Poskupjeli su i ulje, voda, ogrevno drvo, deterdžent za veš…
Iako se čini da sve ide “u nebo”, statistika bilježi i određene padove koji, nažalost, teško mogu da kompenzuju sve ono što je skuplje.
Najveće pojeftinjenje zabilježeno je kod mliječnih proizvoda, pa je tvrdokorni (žuti) sir pojeftinio za 18,11% ili sa 17,01 KM na 13,93 KM, a mlijeko u tetrapaku za 15,56% sa 2,25 KM na 1,90 KM.
U poređenju cijena primjetno je da blagi pad, od 4%, bilježi bijelo pšenično brašno koje je sa 1,75 KM pojeftinilo na 1,68 KM. Sa druge strane cijena bijelog hljeba je nastavila da raste za 6,23%, dostigavši sa 3,53 novu cijenu od 3,75 KM po kilogramu.
Iz ovog pregleda smo svjesno izostavili energente, jer su i bez njih troškovi osnovnih životnih potreba u martu 2026. godine dovoljno visoki da svaka priča o „boljem životu“ zaslužuje blijedi pogled kao i na dno fiskalnog računa.