Odluka Vlade FBiH da postepeno krene u fiskalnu reformu je razumljiva, ali poslodavci očekuju da se do septembra provedu korjenite reforme
Ministar finansija Federacije BiH Toni Kraljević jučer je saopćio vijest koja je sve iznenadila. Naime, nakon sjednice Ekonomsko-socijalnog vijeća, ministar je saopćio kako je Vlada usvojila izmjene i dopune Zakona o doprinosima FBiH koje podrazumijevaju smanjenje zbirne stope doprinosa za penziono i zdravstveno osiguranje.
“Sve dosad što je rađeno faktički su fiskalne intervencije. Sada, ovo je prvi korak kada zakoračujemo u sferu fiskalne reforme. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima smanjuju se doprinosi sa 41.5 na 36 posto, odnosno zbirna stopa doprinosa smanjuje se za 13.25 posto. Sve ovo dosad što smo radili su svojevrsni analgetici. Sada smo prvi put nakon 17 godina smanjili zbirne stope doprinosa”, kazao je ministar Kraljević.
Sljedeći korak je na Parlamentu FBiH, koji treba da usvoji pomenute izmjene zakona. Navedeno je i da primjena ovog zakona počinje od 1. jula 2025. godine.
Ranije su se pominjale razne verzije izmjene zakona, neke su čak predložene i od federalnih zastupnika, a sve one su išle u smjeru da zbirna stopa doprinosa bude smanjena na 31 ili 28 posto. Vlada FBiH se nije odlučila od samog početka tako oštro ići u reforme, pa je stopu doprinosa spustila na 36 posto.
Rezanje doprinosa ne smije ići naglo
Azra Hadžiahmetović, profesorica na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, kaže da podržava ovu odluku Vlade.
“Pretpostavljam da je Vlada vodila računa i o kompenzaciji pada prihoda od doprinosa iz nekih drugih izvora”, kaže profesorica, koju smo pitali da li je očekivala da će Vlada spustiti stopu doprinosa još niže.
“Nisam očekivala. Ne možete to tek tako rezati. To se radi postepeno. Naglo drastično smanjenje doprinosa izazvalo bi drastične probleme za sve one djelatnosti koje se finansiraju iz doprinosa, a to su penzije i zdravstvo. Zamislite kako bi to izgledalo da se to odjednom sasječe. Zbog toga sam i očekivala da će to Vlada raditi postepeno”, objašnjava za Buku Hadžiahmetović.
Snježana Kopruner, potpredsjednica Upravnog odbora Udruženja poslodavaca FBiH, pozitivno je iznenađena odlukom Vlade.
“Nisam očekivala baš sada ovu odluku Vlade, mislila sam da će je usvojiti nekada do jula. Ovo je prvi put da neko pokaže uopće interes da hoće nešto promijeniti, pozitivno sam iznenađena. Da bi htjeli više, svakako da bi htjeli, ali ne može sve odmah i o reformama treba nastaviti pričati”, ističe za Buku Kopruner.
Oporezovati više dobit, a manje rad
Podvlači kako je potrebno u narednom koraku, odnosno do septembra ove godine, uraditi korjenitu fiskalnu reformu.
“Od početka 2026. godine, doprinosi bi trebali biti 25 ili 26 posto, samo se treba voditi računa da se ne poveća osnova za davanje tih doprinosa. Ako uvedu da se oporezuje topli obrok i prijevoz, onda nije se ništa napravilo. Treba sve napraviti da ne budu veći porezi na rad nego na dobit i dividendu. Zašto kod nas dividenda ne bi bila oporezovana? Ja znam da se neki poslodavci sa mnom ne slažu, ali mi moramo biti konkurentni na tržištu. U Njemačkoj od milion eura dobiti vi date 40 posto poreza na dobit, i onda, ako ćete podijeliti dividentu još jednom platite 40 posto”, govori naša sagovornica.
Konstatuje kako joj se izuzetno sviđa crnogorski model.
“Kod nas 360.000 radnika iz realnog sektora treba zaraditi zdravstveno osiguranje za sve. U Crnoj Gori su se odlučili da zdravstveno finansiraju iz PDV-a, što mislim da je dobro. Zbog čega da realni sektor finansira kompletno zdravstvo? Bolje da to svi finansiraju. U tom slučaju bi se doprinosi mogli smanjiti i na 20 posto. Pored toga, recimo da možemo ostaviti da porez na dobit ostane 10 posto, ali kada novac hoćete staviti sebi u džep, onda neka plate 20 posto. Odmah imamo manje oporezovan rad nego dobit. Na taj način bi bili konkurentni, i to je nešto što ja očekujem konkretno od jedne reforme”, objašnjava Kopruner.
Od 2009. se zarez nije promijenio
Napominje kako je dobro što se povećala minimalna plaća.
“To se trebalo uraditi. Sada treba postepeno raditi na reformi doprinosa. Od 2009. godine do danas nije se zarez promijenio. Mi smo prethodnu Vladu stalno molili i ništa se nije desilo. Ekonomsko-socijalno vijeće se sastalo jednom radi cijene električne energije. Dakle, uopće nisu ni pričali o tome. Zbog toga mislim da je dobro da se nešto pomjeri s mrtve tačke. Ova Vlada recimo može da provede fiskalnu reformu do kraja, a naredna može da sreže javni sektor na neki način, jer ih niko živ ne može nahraniti, i tako svaka Vlada može uraditi neki krupan korak. Četiri godine mandata su dovoljne da se krupna reforma uradi i da se konačno pomjeramo”, zaključuje Kopruner.