U Parlamentu Federacije BiH gotovo da ništa ne funkcioniše. Usvajanje bilo kakvog zakona popraćeno je ucjenama. Rezultat je to vladajuće strukture u kojoj svako pronalazi način da ucjenjuje partnera u vlasti kako bi dobio ono što njega interesuje. Interesi građana vlast uglavnom ne zanimaju. Sjednice oba doma Parlamenta odgođene su već nekoliko puta, reformski zakoni se ne usvajaju. Jasno je da stranke koje čine vlast u Federaciji nisu u stanju da postignu saglasnost oko usvajanja određenih važnih zakona, pa se tako došlo u situaciju da nisu u stanju ni da održe sjednicu.
Fiskalizacija, plinovod i borba protiv korupcije? Ništa od toga
Pažnja javnosti posljednjih sedmica, ali i mjeseci, usmjerena je na nekoliko važnih pitanja. Radnici i privrednici u ovom entitetu očekuju usvajanje novih fiskalnih zakona koji bi doveli do poreskog rasterećenja privrede, a shodno tome i do rasta plata radnika. S obzirom da federalna Vlada za više od 19 mjeseci rada nije bila u stanju pripremiti nove fiskalne zakone, izvršni organ vlasti došao je na ideju da se usvoje određene privremene mjere koje bi bile na snazi 2025. godine. Međutim, ni to vlast nije bila u stanju učiniti, jer su posljednje sjednice oba doma otkazane.
Druga važna tema je Južna plinska interkonekcija koja je trebala biti zajednički projekat Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Iako je izgradnja plinovoda trebala biti završena do kraja ove godine, ona u BiH još nije ni počela. Ništa vladajuću garnituru nije moglo natjerati da počne konkretno raditi na implementiranju projekta koji bi za Bosnu i Hercegovinu značio završetak perioda ovisnosti o samo jednom snabdjevaču plinom – Rusiji.
Kada je riječ o antikorupcionim zakonima u Federaciji BiH, ni oni se ne usvajaju. Vlada FBiH još uvijek krije Nacrt zakona o sprečavanju sukoba interesa koji je jedan od 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije. Za to vrijeme nekažnjeno prolaze brojna nezakonita imenovanja, koja zbog nepostojanja nadležnog tijela nema ko da sankcioniše.
Ovako bi otprilike izgledala situacija sa zakonima o kojima se najviše priča u javnosti i o kojima mediji najviše izvještavaju.
Pola godine nerada Doma naroda
Sada ćemo se malo pomjeriti od najaktuelnijih tema i prikazati koliko vlast u Federaciji BiH nije bila sposobna da usvoji ni zakon koji ne izaziva toliko pažnje u javnosti.
U junu ove godine Zastupnički dom Parlamenta FBiH usvojio je Nacrt zakona o građanskoj inicijativi i zaštiti građana i aktivista FBiH. Međutim, ni pola godine nakon toga, Dom naroda PFBiH nije uspio usvojiti pomenuti Nacrt kako bismo se u konačnici približili usvajanju zakona.
A pomenuti Nacrt zakona je itekako važan za građane, tretira oblast građanskog aktivizma, izjednačava propise za podnošenje inicijativa na području cijelog entiteta koji su sada neujednačeni, te uvodi jednu značajnu novinu a to je zaštita aktivista od SLAPP tužbi koje guše slobodu izražavanja i sredstvo su kojim se zastrašuju i sputavaju građani i aktivisti koji su svoje živote i vrijeme posvetili sprečavanju nelegalnih i drugih nepravilnosti u bosanskohercegovačkom društvu.
Primjetno je da ovaj zakon nije toliko zastupljen u medijima, a ni političari ne insistiraju na njegovom usvajanju kao na nekim drugim.
Osim što donosi veliki napredak za položaj građana u društvu, usvajanjem ovog zakona se približavamo i Evropskoj uniji.
Na kreiranju ovog zakona radile su organizacije civilnog društva predvođene Aarhus centrom u BiH, a izvršnu direktoricu ovog centra Eminu Veljović pitali smo da li postoji komunikacija s rukovodstvom federalnog Doma naroda, te da li se uskoro može očekivati usvajanje ovog važnog zakona.
“Trebali smo imati sastanak u toku ove sedmice, ali desila se i ova druga odgoda sjednice Parlamenta, tako da nije bio dobar momenat. Ostao je dogovor s predsjedavajućim Doma naroda, da čim bude imao priliku da nas primi, da se dogovori taj momentum. Navodno, ne bi trebalo biti toliko problema za usvajanje, ali vidite da imaju sada probleme i za usvajanje budžeta, tako da ako ne ove godine, početkom iduće bi trebali imati sastanak i dogovor za ovaj zakon”, otkriva za Buku Veljović.
Napominje kako je predug period od šest ili više mjeseci da prođe između usvajanja zakona u dva parlamentarna doma.
“To je predugo čekati. Međutim, Dom naroda je stavio ovaj zakon na dnevni red tokom ljeta, ali je na naš zahtjev i zahtjev predlagača iz Naše stranke povučen s dnevnog reda zato što je bila opstrukcija tog zakona od HDZ-a i SDA. Oni su pokušali trgovati s tim zakonom, odnosno ucjenjivati stranke trojke na način da se taj zakon neće usvojiti ako XY zakoni ne budu razmatrani. To je neformalna informacija koju smo mi dobili od delegata koji su predložili zakon u naše ime”, objašnjava Veljović.
HDZ je preko zakona pokušao strankama trojke pokazati svoj značaj
Konstatuje kako se sada opet čeka politički momentum za usvajanje zakona.
“Čekamo politički momentum kako ne bi zakon pao samo zato što je neko mrzovoljan ili želi na taj način ostvariti neke političke poene. Ljetos smo imali problem da je bio rizik pustiti zakon na dnevni red jer gotovo pola delegata nije dolazilo na sjednice. Problem Doma naroda je što nemaju tu radnu atmosferu kao u Predstavničkom domu, imaju dosta tih internih problema. Zakon kao zakon im nije problematičan, ali se među političkim strankama koristi kao sredstvo ucjene. HDZ je kroz taj zakon pokušao da pokaže svoj značaj strankama trojke, a potom su nas dočekali izbori, sada i neusvajanje budžeta i sve ovo je dolazilo jedno za drugim da bismo potrošili ovih pola godine i došli u situaciju da zakon ne bude ponovo razmatran. Iz tog razloga mi želimo imati sastanak s rukovodstvom Doma naroda, da vidimo kada ga možemo očekivati na sjednici i tako najaviti građanima koji čekaju ovaj zakon”, naglašava Veljović.
Prije nekoliko dana u Parlamentarnoj skupštini BiH održana je konferencija na temu “Građanska inicijativa u parlamentima na državnom, entitetskim i nivou Brčko distrikta BiH” u organizaciji OSCE-a.
Tokom konferencije bilo je govora i o važnosti usvajanja zakona i na državnom nivou.
“Zastupnici koji su prisustvovali čuli su o ovom zakonu i bili su zainteresovani. Mi smo im kazali da je naša dugoročna vizija, kada prođe federalni nivo ići ka nivou Republike Srpske, da se usklađuje s Federacijom, a krajnji cilj je da imamo državni zakon da bi svi građani imali jednaka prava u državi. Prva stepenica nam je bila Federacija i blizu smo da je preskočimo. Cilj nam je da pokažemo da ako to može učiniti Federacija onda može i Republika Srpska odnosno i država Bosna i Hercegovina. Od delegata u Parlamentu BiH smo čuli da su vrlo zainteresovani te da smatraju da bi to trebao biti smjer u kojem naša država treba ići”, ističe izvršna direktorica Aarhus centra u BiH.
Dodaje kako bismo usvajanjem državnog zakona uklonili svu diskriminaciju kada je riječ o građanskom aktivizmu.
“Bilo bi efektno usvajanje tog zakona na nivou države, ali s obzirom da poznajemo kompleksnost naše strukture, prvo smo se odvažili da idemo na federalni nivo, pa na republički, pa onda državni, čisto da nam sutra na državnom Parlamentu neko ne bi mogao reći da je to posao za entitete. Kada bismo imali približno iste zakone u dva entiteta, onda bi na državnom nivou to bilo lakše usvojiti jer bi tim zakonom sve bilo harmonizirano”, zaključuje Veljović.