Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH) je bilo najviše zakonodavno i izvršno tijelo NOP-a u Bosni i Hercegovini.
Održana su tri zasjedanja ZAVNOBiH-a:
prvo u Mrkonjić Gradu 25.11 1943. (ovaj datum se obilježava kao Dan državnosti Bosne i Hercegovine),
drugo u Sanskom Mostu 30. juna 1944.,
treće i posljednje u Sarajevu 26. aprila 1945.
Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a počelo je u Mrkonjić Gradu 25.11.1943. u 20 sati. Završeno je iste noći u 4 sata ujutro.
Ovoj osnivačkoj skupštini prisustvovalo je 247 delegata iz svih krajeva BiH, od kojih 173 s pravom glasa. Na prvom zasjedanju, ZAVNOBiH e formalno konstituisan kao opšte političko predstavništvo Narodnooslobodilačkog pokreta (NOP) Bosne i Hercegovine, ali je u stvarnosti i praksi djelovao kao njen najviši organ vlasti.
Odbornici su usvojili Rezoluciju ZAVNOBiH-a i Proglas narodima BiH u kojima se ističe da ubuduće BiH i njene narode, i u zemlji i inostranstvu, mogu zastupati i predstavljati samo ZAVNOBiH i AVNOJ.
Ovim aktima istovremeno je izražena odlučnost naroda BiH da njihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska ni muslimanska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska, bude zbratimljena zajednica u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost svih Srba, Muslimana i Hrvata. Na zasjedanju je izabrana delegacija od 58 članova koja će predstavljati BiH na Drugom zasjedanju AVNOJ-a (29.11.943.) Istovremeno je konstituisano Predsjedništvo ZAVNOBiH-a, sastavljeno od 31 člana, s dr Vojislavom Kecmanovićem, doktorom iz
Bijeljine, kao predsjednikom.
U Mrkonjić Gradu se nalazi spomen-muzej prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a, kao i dom ZAVNOBiH-a, koji predstavlja centar kulturnog i društvenog života grada, a koji je otvoren 27.11.1973. u okviru proslave 30-godišnjice prvog zasjedanja.