Klizište na Trebeviću ispostavlja se kao veliki problem i opasnost za glavni grad BiH, a šokantno je da se na njega upozoravalo još prošle godine. No, ništa nije učinjeno.
Tadašnji ministar komunalne privrede KS Almir Bečarević šalje 11. septembra 2023. godine informaciju Ministarstvu okoliša i turizma FBiH odnosno Međuentitetskom tijelu za okoliš, u kojoj se upozorava na moguće klizište.
Evo šta se navodi u informaciji:
“Dana 08.09.2023. godine, dobili smo informaciju od Kantonalne javne ustanove za zaštićena prirodna područja Kantona Sarajevo, od 06.09.2023. godine, a u vezi s izvođenjem radova u sklopu izgradnje kompleksa Trebevićka brda na Trebeviću i drugih aktivnosti koje se odvijaju u kontaktnoj zoni Zaštićenog pejzaža Trebević.
Povodom slučaja izgradnje kompleksa Trebevićka brda, obavještavamo vas da je nadzorna služba Kantonalne javne ustanove za zaštićena područja Kantona Sarajevo, dana 05.09.2023.godine, izvršila detaljan neposredni nadzor na gradilištu. Utvrđeno je da se postojeći pripremni radovi, koji uključuju zemljane radove i sječu šume, izvode izvan granice Zaštićenog krajobraza Trebević, ali je potrebno napomenuti da se isti izvode duž granice Zaštićenog krajolika. Pejzaž, točnije 50 metara od spomenute granice, što u budućnosti može imati implikacije u smislu zaštite samog prostora.
Vrlo je važno istaknuti problem ‘potoka Bistrice’, inače stalnog vodotoka koji ‘kupi’ sve površinske vode sa područja Trebevića, a koji protiče između granice Zaštićenog područja Trebević i lokaliteta radova, a čije korito je trenutno ugroženo na način da je normalan tok vode ugrožen velikim količinama zemlje, kamenja i srušenih stabala (fotografije sa terena u prilogu). Sarajevo, navedeno može imati implikacije u smislu stvaranja retenzione barijere, što može dovesti do bujičnih pojava prilikom većih oborina, što bi ugrozilo lokalno stanovništvo.
Vrlo je važno napomenuti da na cijelom području Trebevića, u kontaktnoj zoni sa Zaštićenim krajolikom Trebević, kao i prethodnih godina, a trenutno još izraženije, postoji pritisak u smislu izvođenja građevinskih radova, što direktno može imate posljedice u smislu zaštite okoliša i životne sredine. Ovdje treba posebno naglasiti da je prema našim informacijama i na teritoriji Republike Srpske proglašeno zaštićeno prirodno područje, te se postavlja pitanje kojim zakonom je dozvoljena tolika gradnja iako su propisi zakona o zaštiti prirode jasni u restriktivnim mjerama u domenu građenja, te da će se ovom gradnjom prekršiti razni međunarodni sporazumi iz oblati zaštite prirode i okoliša koje je Bosna i Hercegovina potpisala. Sama činjenica da se radi o dva susjedna zaštićena prirodna područja govori da je Meduentitetsko tijelo shodno članu 10. Zakona o zaštiti prirode FBiH dužno da ‘vrši koordinaciju rada po pitanjima zaštite prirode između relevantnih administrativnih tijela’”, navodi se u informaciji.
Dakle, već tada su kantonalne institucije upozoravale i predviđale scenario koji je danas jako blizu ostvarenja. No, tada ‘stručnjaci’ nisu poduzeli ništa. Sve je ostalo isto.