Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, a na osnovu podataka pristiglih iz entitetskih zavoda za zapošljavanje i Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta BiH, ukupan broj radnih dozvola koje su izdate strancima u Bosni i Hercegovini u 2023. godini iznosio je 4.586, a u 2022. godini 3.780 radnih dozvola, što predstavlja povećanje od 21,32% (sa 3.780 na 4.586 dozvola), saznaje BUKA.
Posebno značajan rast dolazi iz azijskih zemalja kao što su Pakistan, Nepal i Bangladeš, koji su zajedno ostvarili povećanje broja dozvola od nekoliko stotina procenata, objavilo je Ministarstvo bezbjednosti BiH.
Na primjer, broj dozvola za radnike iz Pakistana skočio je za 468,18%, dok je za Nepal i Bangladeš rast iznosio 414,10% i 220,33%. Ovi podaci pokazuju trend sve većeg oslanjanja na strane radnike izvan Evrope, što može ukazivati na rastuće potrebe u sektorima gdje domaća radna snaga nije dostupna.
Istovremeno, zemlje koje su tradicionalno bile značajni izvori radne snage, kao što su Turska i Srbija, zabilježile su blagi pad broja radnih dozvola, što može biti rezultat novih ekonomskih prilika u tim zemljama ili promjena u migracionim tokovima. Iako su radnici iz ovih zemalja i dalje među najbrojnijima, sve veći broj dolazi iz drugih dijelova svijeta, posebno Azije. Ovaj trend pokazuje značajnu promjenu u strukturi radne snage i sve veću zavisnost od stranih radnika kako bi se zadovoljile potrebe tržišta rada.
Najveći broj stranaca koji imaju radne dozvole u BiH u prošloj godini su državljani Turske (17,47%), a potom slijede državljani Srbije (13,61%), Nepala (8,74%), Bangladeša (8,59%) i Indije (5,36%).
U 2023. godini za većinu zemalja i u ukupnom broju uočava se trend rasta izdatih radnih dozvola strancima u BiH u odnosu na 2022. godinu (povećanje od 21,32%), izuzev državljana Turske, Srbije, Hrvatske, Kuvajta i Saudijske Arabije.
Kvalifikaciona struktura stranaca kojima su izdate radne dozvole u 2023. godini pokazuje da najveći broj ima visoku stručnu spremu (27%), nakon čega slijede oni sa srednjom stručnom spremom (26%), te polukvalifikovani radnici (24%), što je skoro isti slučaj i u prethodnim godinama kada su u pitanju visoka i srednja stručna sprema.
Najveći broj radnih dozvola u 2023. godini izdat je u sljedećim djelatnostima: građevinarstvu 1.368 (30%), trgovini 622 (14%), ostalim uslužnim djelatnostima 506 (11%), umjetnosti 436 (10%), poslovanju nekretninama 298 (6%) i prerađivačkoj industriji 297 (6%), što predstavlja 77% od ukupnog broja izdatih radnih dozvola.
Građevinarstvo se izdvaja kao sektor s najviše izdatih dozvola, sa ukupno 1.368 radnih dozvola, što pokazuje visoku potražnju za radnicima u ovom sektoru. Drugi po veličini je sektor trgovine (uključujući popravak motornih vozila i motocikala), s 622 dozvole, dok su na trećem mestu ostale uslužne delatnosti sa 506 dozvola. Značajan broj stranih radnika prisutan je i u sektorima umetnosti, zabave i rekreacije (436 dozvola) i poslovanja nekretninama (298 dozvola), što ukazuje na širinu potreba za stranom radnom snagom u različitim oblastima privrede
S druge strane, sektori kao što su poljoprivreda, šumarstvo i ribolov (48 dozvola), proizvodnja i snabdevanje energijom (29 dozvola), te finansijske delatnosti (24 dozvole) imaju relativno mali broj izdatih dozvola. Takođe, delatnosti poput snabdevanja vodom, upravljanja otpadom i javne uprave i odbrane imaju samo nekoliko izdatih dozvola, što sugeriše da u ovim oblastima preovlađuje domaća radna snaga ili da potražnja za stranim radnicima nije izražena. Ovi podaci pokazuju da je potreba za stranom radnom snagom najviše izražena u građevinarstvu i uslugama, gde je teško naći dovoljno domaće radne snage za specifične ili fizički zahtevne poslove.
Iako su stranci najviše angažovani u sektoru građevinarstva, gdje su obično potrebni radnici nižih kvalifikacija, podaci pokazuju da je najveći broj radnih dozvola izdat za osobe sa visokom stručnom spremom (VSS). Kategorija VSS ima najveći broj dozvola i prošle i 2022.godine, sa znatnim rastom u 2023. godini.
Istovremeno, povećanje radnih dozvola za radnike s srednjom stručnom spremom (SSS) i polukvalifikovane radnike (PKV) pokazuje da su potrebne različite vrste kvalifikacija za ispunjavanje zahtjeva tržišta rada. U sektoru građevinarstva dominiraju radnici s nižim nivoom formalne edukacije, ali podaci sugerišu i sve veću zastupljenost visokoobrazovanih stranih radnika, koji verovatno nalaze prilike u stručnim ili tehničkim oblastima unutar građevinske industrije i drugih sektora. Ovako široka rasprostranjenost dozvola po kvalifikacijama pokazuje raznolikost potreba tržišta rada za različitim nivoima stručnosti.
Povećanje broja radnih dozvola za strane radnike u BiH odražava rastuće potrebe tržišta rada koje domaća radna snaga očigledno ne može u potpunosti da zadovolji. Dok sektori poput građevinarstva zahtijevaju značajan broj radnika s nižim kvalifikacijama, podaci ukazuju na sve veću zastupljenost visokoobrazovanih stranaca, što upućuje na potražnju za stručnim kadrom u specifičnim oblastima. Raznovrsna kvalifikaciona struktura stranih radnika ističe potrebu za različitim nivoima stručnosti kako bi se zadovoljili zahtjevi privrede.