Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini održani su u ukupno 143 lokalne zajednice – 111 opština, 32 grada i u Distriktu Brčko. Prema preliminarnim rezultatima, od ukupnog broja izabranih (grado)načelnika opština, svega je osam žena, odnosno 5,6%. Procenat izabranih načelnica je ispod evropskog prosjeka, koji iznosi 18 odsto, sa trendom porasta.
Kako je, nakon dugogodišnje borbe za ravnopravnost polova i mnogobrojnih kampanja za veće učešće žena u politici, došlo do ovako poražavajućeg rezultata, ne samo za političarke u BiH, već i za cijelo društvo?
Mali broj kandidatkinja
Iz Agencije za ravnopravnost polova kažu da broj izabranih načelnica nije ni mogao biti veći ako znamo da su od 385 kandidata za (grado)načelnike, svega njih 29 (7,5%) bile žene.
Smatraju da je broj kandidovanih žena poražavajući, “imajući u vidu višegodišnje napore koje institucionalni mehanizmi za ravnopravnost spolova i nevladin sektor u našoj zemlji ulažu u povećanje učešća žena u javnom i političkom životu, osnaživanje kandidatkinja, rad s političkim strankama i medijima, kao i realizaciju brojnih javnih kampanja”.
Svijest na niskom nivou
Svijest političkih stranaka da ulažu u kandidatkinje i spremnost biračkog tijela da povjerenje daju ženama-političarkama još uvijek su na niskom nivou, navode iz Agencije za ravnopravnost polova, apelujući na nadležne društvene aktere na dosljedniju i efikasniju provedbu Gender akcionog plana Bosne i Hercegovine (2023 – 2027) i predviđenog seta mjera u cilju postizanja ravnopravne zastupljenosti spolova u kreiranju politika i donošenju odluka na svim nivoima organiziranja vlasti u Bosni i Hercegovini.
“Važno je i dodati da je veće učešće žena u političkom životu nužno ne samo radi postizanja ravnopravnosti spolova u našem društvu, nego i u cilju društveno-ekonomskog prosperiteta Bosne i Hercegovine. Podsjećamo da je ekonomska nauka dokazala da su zemlje sa većim stepenom ravnopravnosti spolova i inkluzivnosti ujedno i dugoročno ekonomski uspješnije”, navode iz Agencije za ravnopravnost spolova BiH.
Žene i dalje izuzetak u politici
Osam izabranih žena na mjestima načelnica, u odnosu na pet izabranih na prethodnim lokalnim izborima, možda se čini kao povećanje, ali u BiH još uvijek nema suštinskog napretka, kada je u pitanju učešće žena u politici, smatra Gorica Ivić, izvršna direktorica Fondacije “Udružene žene” iz Banjaluke.
“Nažalost, žene su i dalje izuzetak, a ne pravilo u političkom životu”, kaže Ivić, dodajući da ne postoji objektivna prepreka da žene budu politički aktivne u smislu nivoa obrazovanja, sposobnosti i vještina.
“Žene su aktivan dio stanovništva i kroz različite oblasti profesionalno doprinose. Prepreke su u svijesti i u društvenim ulogama koje sprečavaju žene da nose vlast jednako kao i muškarci”, kaže direktorica Udruženih žena, upozoravajući da “ukoliko se ozbiljnije ne pristupi stvaranju uslova da žene autentično učestvuju u politici, društvo ostaje bez značajnog doprinosa koji žene mogu dati kroz politički angažman”.
Povjerene im male sredine
Ivić smatra da je simptomatično da su žene načelnice u malim sredinama, sa malim brojem stanovnika i malim budžetima. Izuzetak ove godine je Novo Sarajevo, sa nešto većim brojem stanovnika.
Podsjećamo, u Republici Srpskoj, izabrane su tri žene. Snežana Ružičić (SNSD) će ostati načelnica Jezera, gdje je već obavljala funkciju, Milka Ivanković (SNSD) preuzela je mjesto načelnice u Istočnom Drvaru, gdje je pobijedila za samo jedan glas, dok će Mila Petković (SNSD) voditi opštinu Novo Goražde.
U Federaciji BiH, na mjesto načelnice opštine Novo Sarajevo dolazi Benjamina Karić (SDP), koja je prethodne četiri godine bila gradonačelnica Sarajeva. Erna Merdić Smailhodžić (SDA) će preuzeti vođenje Zavidovića, dok je Iva Raguž (HDZ) izabrana za načelnicu Čapljine.
Dušica Runić (SNSD) izabrana je za načelnicu opštine Drvar, a Smiljka Radlović, kao nezavisna kandidatkinja, odnijela je pobjedu u Bosanskom Grahovu.