Aleksandar Branković rođen je 1996. godine u Banjaluci. Po struci je diplomirani politikolog, a trenutno radi u Ministarstvu uprave i lokalne samouprave. Istovremeno pohađa master studije iz Javne uprave i javnih politika na Fakultetu političkih nauka u Banjoj Luci. Državni je prvak i rekorder u plivanju, a radi i kao trener plivanja u banjalučkom plivačkom klubu “Olymp”. Na predstojećim izborima, Branković je kandidat za odborničko mjesto u Skupštini grada Banjaluka na listi Narodne partije Srpske, pod rednim brojem 13. Tim povodom, razgovarali smo sa ovim svestranim mladim čovjekom.
BUKA: Da li je Banjaluka grad po mjeri mladog čovjeka? Ima li dovoljno poslova, mogu li mladi ljudi kupiti stan, zasnovati porodicu…?
Branković: Iako se za Banja Luku često kaže da je “Grad mladosti”, taj sinonim je potrebno opravdati i u praksi. Pristup prema mladima je potrebno izmijeniti i to u pravcu pružanja više pažnje i mogućnosti da lakše dobiju priliku za sticanje radnog iskustva, što im dalje olakšava rješenje stambenog pitanja. Sve ovo su ključni uslovi za dalje stvaranje i širenje porodice kao osnovne ćelije društva i garant našeg opstanka. Korak u dobrom pravcu bi svakako bila međusobna saradnja između republičkih i gradskih vlasti koji bi kroz donošenje zajedničkih mjera olakšali život mladima.
BUKA: Sa kojim problemima se građani svakodnevno suočavaju u funkcionisanju grada?
Branković: Grad Banja Luka, kao i drugi gradovi i opštine u Republici Srpskoj, ima najviše infrastrukturnih problema. Usljed povećanog naseljavanja grada stvaraju se mnogi problemi koji iz dana u dan postaju sve izraženiji. Neki od gorućih problema su loša putna infrastruktura i nedostatak parking mjesta. Pored toga, potrebna je izgradnja obilaznice oko grada, rješavanje pitanja otpadnih voda koje se slijevaju u rijeku Vrbas, problema vodosnabdijevanja u dijelovima grada koji su i ovog ljeta ostajali po mjesec dana bez vode. Takođe je potrebno stvoriti uslove za otvaranje novih radnih mjesta što se može učiniti kroz privlačenje investitora i otvaranje fabrika koji bi bili agregat razvoja zajednice.
BUKA: Čuje li se dovoljno glas građana u gradskoj skupštini? Smatrate li da građani treba više da učestvuju u donošenju odluka o gradskim pitanjima?
Branković: Odbornici u Skupštini grada bi trebalo da budu glas naroda, ali svjedoci smo da se dolaskom na poziciju taj glas često izgubi. Najveći problem je u tome što građani nedovoljno učestvuju u političkom životu i što ih se nedovoljno pita u procesu donošenja odluka, te u takvim okolnostima odluke Skupštine grada budu plod interesa pojedinaca ili malih interesnih grupa. Rješenje vidim u većoj participaciji građana u donošenju odluka kroz prvi nivo lokalnog organizovanja, a to su mjesne zajednice, a i pozitivno bi uticalo povećanje značaja javnih rasprava prije donošenja odluka u Skupštini grada.
BUKA: Šta će biti prioriteti u vašem djelovanju ako budete izabrani za odbornika Skupštine grada Banjaluka?
Branković: Prioriteti u mom političkom djelovanju ostaju isti kao i prije dvije godine. Akcenat stavljam na poboljšanje položaja mladih, mogućnost njihovog većeg učešća u političkom i društvenom životu. Takođe ću se zalagati za sistemsko rješavanje problema koji se vežu za sport u našem gradu.
Kao sportista i trener plivanja, za šta ćete se zalagati kako bi Banjaluka bila grad sporta?
Branković: Banja Luka je nažalost izgubila svoj epitet ”Grada sporta”. Problem sporta u našem gradu ogleda se kroz nepostojanje jasne politke u kojem smjeru bi se razvijao sport i šta su prioriteti kada je sport u pitanju. Moramo se što prije vratiti našoj bazi, a to su naša djeca. Neophodno je uvesti ozbiljan rad sa djecom i mlađim kategorijama koji bi se ogledao u kvalitetnom pristupu najmlađima u školama kao i u sufinansiranju škola sporta pri sportskim klubovima, jer bi na taj način sport bio dostupan svim našim mališanima.
Po struci ste diplomirani politolog, kako ocjenjujete prevladavajući politički diskurs, naročito tokom kampanje?
Branković: Kao diplomirani politikolog, smatram da je politička scena u našem gradu poprimila sasvim drugi oblik od onog kakva bi trebalo da bude. Svjedoci smo svakodevnih ličnih sukoba, prozivki, podmetanja i sabotaža čije su najveće žrtve obični građani. Smatram da je potrebno da se političke partije vrate izgradnji sopstvenih, njima specifičnih ideja oko kojih će okupljati građane, kao i jasno definisanje politika po kojima će ih građani prepoznati. Samo tako možemo fokus politike vratiti na stvarne probleme grada, kao i na njihovo efikasno rješavanje.
Mogu li mladi ljudi poput Vas vratiti dostojanstvo u politiku?
Branković: Jedna od pozitivnih stvari ovogodišnjih Lokalnih izbora jeste činjenica da su na kandidatskim listama za odbornike veliki broj mladih ljudi. To je dobar indikator da se politički život diže iz letargije. S tim u vezi, smatram da je potrebno još više uključiti mlade u proces donošenja odluka, jer mladi sa svojom energijom, inovativnošću mogu puno doprinijeti da se politici vrati dostojantsvo i da se ovo društvo krene razvijati u pozitivnom smjeru.