Za trgovinu mjestima u biračkim odborima može se izreći kazna od 3.000 do 30.000 KM, ali Centralna izborna komisija BiH nije željela izricati rigorozne kazne za kršenje Izbornog zakona
Trgovina mjestima u biračkim odborima nastavila se i u ovom izbornom ciklusu. Ovo je kršenje zakona koje nikada nije adekvatno sankcionisano, a ako se po jutru dan poznaje, neće biti ni ove godine. Na sjednici održanoj u četvrtak, Centralna izborna komisija BiH (CIK) izrekla je kazne od 4.000 KM za stranke SDP BiH i HDZ BiH jer sudjelovale u nezakonitim radnjama.
SDP-ovog Osmanhodžića imenovao HDZ
“Riječ je o predmetu u kojem je odlučivano o prigovoru za lažno predstavljanje i radi se o prvom prigovoru u ovom izbornom periodu takve vrste u kojem odlučujemo i izričemo kaznu. Tarik Osmanhodžić na jednom biračkom mjestu u Tuzli delegiran je uime Hrvatske demokratske zajednice BiH, a utvrđeno je da je imenovani na ličnom Facebook profilu dijelio objave sa druženja Foruma mladih SDP Tuzla. SDP BiH nije ni sporio da je imenovani njihov član i to govori da je Tarik Osmanhodžić imenovan uime HDZ-a iako je član SDP-a. Ovo sve govori o trgovini mjestima u biračkim odborima u predmetnom slučaju”, rečeno je na sjednici CIK-a.
Osim dvije navedene političke stranke koje su učestvovale u nezakonitoj trgovini, kažnjen je i sam Osmanhodžić. Njemu je izrečena kazna od 1.000 KM i zabrana rada u organima za provođenje izbora u trajanju od četiri godine.
Navedeno nam govori da je Centralna izborna komisija u ovom slučaju posegnula za skoro minimalnim kaznama, baš onako kako je postupala i u prethodnim izbornim ciklusima, kada nije posezala za strožijim kaznama.
Vrijedi napomenuti da su izmjenama Izbornom zakona BiH povećane kazne za trgovinu mjestima u biračkim odborima, odnosno za lažno predstavljanje.
Naime, za navedeno kršenje Izbornog zakona novčane kazne za fizička lica su u iznosu od 600 KМ do 15.000 КМ, dok su kazne za političke stranke u rasponu od 3.000 KM do 30.000 KM.
U Izbornom zakonu BiH piše:
Zabranjeno je lažno predstavljanje u ime bilo koje političke stranke, koalicije, liste nezavisnih kandidata ili nezavisnog kandidata kao i zloupotreba zakonskog prava na učešće u radu biračkog odbora ispred jednog političkog subjekta protivno odredbi člana 2.19 ovog zakona i to fiktivnim predstavljanjem u ime političkog subjekta kojem je mjesto u biračkom odboru pripalo sa ciljem pogodavanja drugom političkom subjektu kojem to mjesto u biračkom odboru nije pripalo. Ova zabrana primjenjuje se i na članove biračkog odbora.
Stranke ne strahuju ni od kazne od 30.000 KM
Praksa kažnjavanja minimalnim kaznama u prošlim izbornim ciklusima nije dala rezultata, jer su stranke ponavljale kršenja zakona. Također, na stranke nije preventivno djelovalo ni drastično povećanje kazni u zakonu, jer su se i uprkos mogućnosti da budu kažnjeni i iznosom od 30.000 KM odlučile za nezakonite radnje.
Dario Jovanović, direktor projekta Koalicija Pod lupom, kaže da je dobro što imamo prvu sankciju za dokazani slučaj trgovine mjestima u biračkim odborima.
“Centralna izborna komisija je do sada uglavnom postupala u slučajevima preuranjene kampanje, plaćenog oglašavanja kada je to zabranjeno, u dva slučaja zloupotrebe javnih resursa i u slučajevima kada smo imali opravdane sumnje i dokaze da su predsjednici ili zamjenici biračkih odbora stranačke osobe, gdje je uklanjala osobe s te liste. Ovo je sada prva sankcija za trgovinu mjestima u biračkim odborima. Sada prvi put imamo sankciju poslije izmjena Izbornog zakona, gdje članovi biračkog odbora mogu biti samo uime parlamentarnih političkih subjekata na lokalnom nivou, odnosno oni koji imaju vijećnike i odbornike u opštinskim vijećima i u skupštinama opština. Zato je to zanimljiv primjer, jer sada imamo slučaj da su kažnjene, uslovno rečeno, velike političke stranke koje imaju stvarni interes učešća u biračkim odborima. Nemamo više fantomskih političkih stranaka koje tu nisu zbog glasova. Vrlo je neobično i čudno da ove velike stranke između sebe trguju, jer to znači da one faktički poklanjaju nekome drugom kontrolu nad biračkim odborima, brojanjem glasova, rezultatima i svojim glasovima”, ističe za Buku Jovanović.
Slaže se da su sankcije od 4.000 KM za političke stranke, i 1.000 KM za lice koje se lažno predstavilo izuzetno niske.
“One mogu biti i daleko veće. Međutim, pretpostavljam da se se za ovakve kazne Centralna izborna komisija odlučila zato što je riječ o prvom takvom slučaju. Centralna izborna komisija ranije nije imala neku razumnu logiku u pristupu kažnjavanju i mi smo u augustu pozvali da se ta praksa promijeni. Nakon toga su za višestruke prekršioce izricane veće kazne. Svakako da bi trebalo gledati integralno, a ne po specifičnim kršenjima, da oni koji su višestruki povratnici budu više i sankcionisani. Dakle, bez obzira što je ovo prvi slučaj, riječ je o političkim subjektima koji su već više puta sankcionisani po drugim osnovama kršenja Izbornog zakona i mi se svakako zalažemo da te sankcije budu višestruko veće i maksimalne za višestruke prekršioce, jer je to jedina sankcija koja će biti odvraćajućeg karaktera”, podvlači Jovanović.
Podsjeća da je Centralna izborna komisija BiH do sada izricala uglavnom minimalne kazne.
“Za neke političke subjekte koji su višestruki prekršioci kazne su mogle biti i 12 puta veće od ovih koje su izrečene”, kaže Jovanović.
Izbore 2026. godine ne treba održati bez skenera
Vehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzle, kaže da je posljednjim izmjenama Izbornog zakona samo djelimično uređena ova oblast.
“Neće biti spriječena ta razmjena između etabliranih političkih stranaka i to jeste lažno predstavljanje. Međutim, to će sve biti eliminisano kada se uvede biometrijska identifikacija birača i skeneri. Tada ljudski faktor neće imati nikakvu ulogu, može sjediti u odboru ko hoće, ipak će skeneri odigrati glavnu ulogu, jer nećeš moći ništa ispravljati, stanje je onakvo kakvo je registrovano putem skenera koji automatski utvrđuje rezultate i s biračkog mjesta odmah šalje u centralnu bazu”, naglašava Šehić.
On konstatuje da u biračkom odboru uime jedne stranke može biti samo jedan član, te navodi da spomenutim kršenjima zakona i trgovinama stranke dođu u situaciju da imaju više od jednog člana biračkog odbora.
“Zbog svega navedenog, moj stav je da izbore 2026. godine ne treba održati bez skenera i aparata za biometrijsku identifikaciju birača, bez obzira koliko to novca koštalo”, jasan je Šehić.
Upitan da prokomentariše minimalne kazne CIK-a u navedenom slučaju s početka teksta, odgovara da su razumljive, te napominje da “ukoliko bi se ubuduće ponavljali isti prekršaji, onda treba da se izriču veće novčane kazne”.
Podsjetimo, tokom prošlog izbornog ciklusa, kada su se održavali opći izbori 2022. godine, za trgovinu mjestima u biračkim odborima kažnjavani su SDA, SNSD, HDZ BiH, SDP BiH, Stranka za BiH, BH Zeleni, BH Inicijativa Fuad Kasumović, DEMOS, Narodna stranka radom za boljitak.