Ako Rusi uspiju u strateškom proboju na istok Ukrajine, baltičke zemlje – Litvanija, Latvija i Estonija, kao i Poljska navodno neće čekati dugo i tamo će poslati svoje vojnike.
Ovo javljaju njemačke novine Der Spiegel, prema kojima su, kao odgovor na pacifističku politiku Njemačke, baltički predstavnici to izjavili na konferenciji o sigurnosti Lennart Meri u Tallinnu, rekavši da ne žele da ruski okupatori dođu do njihovih granica.
Baltički dužnosnici su na konferenciji rekli da Zapad samo polovično pomaže Kijevu, što bi moglo dramatično pogoršati situaciju u Ukrajini.
U tom bi slučaju Poljska i zemlje Baltika poslale svoje trupe u zemlju, koja se brani kako bi spriječili Ruse da dođu do svojih granica. To bi značilo uplitanje Sjevernoatlantskog saveza u rat, čega se, prema Der Spiegelu, pribojavaju njemački kancelar Olaf Scholz i američki predsjednik Joe Biden.
Scholz se toliko boji eskalacije da već dugo odbija u Ukrajinu poslati rakete Taurus čiji je domet do 500 kilometara. Njemački kancelar strahuje da bi ih Ukrajinci iskoristili za uništavanje Krimskog mosta ili ciljeva na ruskom teritoriju.
Iako Amerikanci isporučuju Ukrajini rakete dugog dometa ATACMS, ne mogu ih koristiti nigdje osim na svom teritoriju. To je stvorilo ogroman problem, na primjer, posljednjih sedmica tokom ruske ofanzive u regiji Harkov, koja se nalazi blizu granice s ruskom regijom Belgorod, gdje su Rusi prije napada koncentrirali svoje snage i opremu.
Međutim, u Kongresu SAD-a vode se rasprave da bi ovu zabranu trebalo ukinuti. O tome je, na primjer, govorio šef diplomatije Antony Blinken, koji je u četvrtak u Kongresu izjavio da je isključivo na Ukrajini kako će se nositi s projektilima.
“Što se tiče autorizacije ili odobravanja napada izvan granica Ukrajine, mi to nismo učinili. Ali Ukrajina će morati sama donositi odluke, a ja želim osigurati da dobije opremu koja joj je potrebna za učinkovitu odbranu”, rekao je Blinken u Kongresu.
Izvještaj njemačkog lista dolazi u trenutku kada se unutar Sjevernoatlantskog saveza govori o mogućem slanju vojnika koji bi direktno obučavali ukrajinske vojnike u Ukrajini. Na primjer, litvanski ministar vanjskih poslova Gabrielus Landsbergis izjavio je tijekom vikenda da je Litvanija već spremna za to.
“Litvanija je spremna razmotriti mogućnost da postane jedna od zemalja koalicije predvođene, na primjer, Francuskom ili bilo kojom drugom zemljom koja bi mogla pružiti obuku na ukrajinskom teritoriju”, rekao je Landsbergis, dodajući da to nije eskalacija, već samo način kako racionalizirati obuku ukrajinskih branitelja, koji bi se mogli brže uključiti u borbe