Naime, „Eko toplane“ su lani dobile iz gradske kase subvencije u iznosu od dva miliona KM, kako bi se smanjili negativni efekti rasta troškova poslovanja i spriječilo poskupljenje grijanja.
Taj novac im nije bio dovoljan pa im je ove sedmice odobreno dodatnih pet miliona KM granta te poskupljenje cijene grijanja za 19 odsto, komunalne usluge koju obezbjeđuju za određen broj Banjalučana.
Odlučivali bez izvještaja o radu
Sve te odluke su donesene bez ikakvog uvida u trenutno stanje u ovom preduzeću, jer odbornici ni prošle ni ove godine nisu dobili izvještaje o poslovanju ovog preduzeća niti planove rada. Sve se svodilo na usmena objašnjenja, koja su dolazila od gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića i gradskog menadžera Bojana Kresojevića.
Od njih se u više navrata moglo čuti da nisu zadovoljni sa komunikacijom sa upravom preduzeća u kojem Grad kao suvlasnik ima svog predstavnika. To ih ipak nije spriječilo da u skupštinsku proceduru šalju gore navedene odluke i da se zalažu za njihovo prihvatanje.
Kada su u pitanju odbornici on su uglavnom pitali zašto im „Eko toplane“ ne polažu račune kao jednom od suvlasnika, bilo je i prijedloga da se preispita partnerski odnos, dok su se pojedini otvoreno protivili predloženim odlukama, kao što je odbornik PDP Milko Grmuša.
„Od nas se traži da se odobri povećanje cijene grijanja i grant na osnovu onoga što nam oni kažu i mi čekamo da nam se smiluju i kažu kako radi preduzeće koje je naše“, rekao je Grmuša tokom jedne od diskusija na zadnjem skupštinskom zasjedanju.
Bez obzira na nedoumice i/ili nedostatak podataka te protivljenja pojedinaca sve odluke vezane za „Eko toplane“ su izglasane.
U 2023. godini razmatraju rezultate iz 2021. godine
Tako je Banjaluka došla u situaciju da će tek na idućem zasjedanju Skupštine grada odbornici razmatrati Izvještaj o radu „Eko toplana“ za 2021. godinu i Program rada za 2022. godinu, a duboko smo zagazili u 2023. godinu. To znači da je Skupština grada Banjaluka 15 mjeseci donosila odluke „na slijepo“.
U izvještaju o radu „Eko toplana“ Banjaluka za 2021. godinu je navedeno da su prihodi u tom periodu iznosili 21,4 miliona KM, a rashodi 20,9 miliona, čime je ostvarena neto dobit od 460.717 KM.
Ta dobit je daleko manja od plana, koji je predviđao da dobit iznosi dva miliona KM.
Finansijski rezultat iz 2021. godine je sličan onom iz 2020. godine. Ukupni prihodi u 2020. godini su iznosili 21,1 milion KM, a rashodi 20,5 miliona. Tada im je ostvarena dobi bila neznatno veća i iznosila 523.437 KM.
Udvostručene kreditne obaveze
Iz izvještaja o poslovanju „Eko toplana“ za 2021. godinu je vidljivo da su obaveze po dugoročnim kreditima iznosile 2,2 miliona KM i udvostručene su u odnosu na 2020. godinu kada su iznosile 1,08 miliona KM.
Navedeno je da je najveći problem sistema daljinskog grijanja u Banjaluci stanje distributivne mreže koja dugo godina nije rekonstruisana.
„Odraz toga su veliki gubici vode na distributivnoj mreži koji se u prosjeku kreću oko 1.000 kubika vode dnevno na početku svake sezone grijanje do oko 500 kubika na kraju sezone“, precizirano je u izvještaju uz napomenu da je primarni razlog za ove gubitke starost cjevovoda.
„Trošak gubitaka u vodi je oko 4,5 KM/m3 kad se uzme u obzir ponovno zagrijavanje vode, te tehnička priprema iste. Ovo su kritični podaci i navode na to da je rekonstrukcija vrelovoda neophodna i treba da predstavlja primarnu aktivnost u narednim godinama “, obrazloženo je u izvještaju.
Kakva je situacija u „Eko toplanama“ ?
Kakva je trenutna finansijska situacija i zašto se tako dugo čekalo na izvještaje o radu ovog preuzeća pitali smo upravu „Eko toplana“.
Član upravnog odbora “Eko toplana” Banjaluka Dragiša Zečević tvrdi da su oni redovno slali svoje izvještaje Gradu Banjaluka.
„Lani smo početkom godine predali Izvještaj o radu za 2021. godinu i Plan rada za 2022. godinu. Zašto je to tek sada došlo pred Skupštinu? Mislim da je došlo do administrativnog lutanja predmeta, ništa posebno“, kazao je Zečević.
Dodao je da bi izvještaj Izvještaj o radu preduzeća za 2022. godinu trebao biti spreman za nekih mjesec dana.
„Mi smo 2022. godinu završili na pozitivnoj nuli uz pomoć kredita i uspjeli smo nekako iznijeti sezonu grijanja“, rekao je Zečević i dodao da sada treba pripremiti plan za dalje.
„Sada finansijski sektor radi procjenu da vidimo kako će odobreno povećanje cijene grijanja i grant uticati na poslovanje, jer smo mi tražili veće povećanje cijena. Na osnovu toga ćemo vidjeti kakva je situacija i napravićemo plan za 2023. godinu“, precizirao je Zečević.
U ranijim izjavama za CAPITAL Zečević je rekao da su „Eko toplane“ lani uzele kredit kako bi mogli da posluju u iznosu od oko dva miliona KM.
Prema saznanjima CAPITAL-a taj kredit „Eko toplane“ trebaju vratiti u maju ove godine.
CAPITAL