28. juna dospijevaju obaveze sa Bečke berze, kada će
Republika Srpska morati da plati dug od skoro 400 miliona maraka.
Ministrica finansija RS Zora Vidović je rekla da će se dug
vratiti bez problema sa čime se slažu i sagovornici BUKE, jer, da se to ne
uradi šteta bi bila nemjerljiva, a svako novo zaduženje na inostranim berzama onemogućeno.
Ekonomista Zoran Pavlović, kaže da bi lično on za
servisiranje prve rate iskoristio kredit koji je RS uzela od mađarske državne
banke prije pola godine u iznosu od 110 miliona evra, obzirom da se nigdje ne
pominje da je isti utrošen, a nedostajuća sredstva dodao sredstva dodao iz
PDV-a.
Ali za šta se god odlučila Vlada RS, smatra, kredit će biti vraćen.
“Ono što je za očekivati jeste da će odgovornost Ministarstva
finasija RS I Vlade RS biti na nivou, jer dobiti mogućnost da se izađe na berzu
sa obveznicama za RS je velika stvar. Prisjetimo se, poslije Bečke, bila je
Londonska berza, tako da ukoliko ovo ne bi isplatili, izgubili bi svaki
kredibilitet za ubuduće”, istakao je ekonomista
Zoran Pavlović za BUKU.
I ekonomista Igor Gavran je uvjeren da će ovu otplatu Vlada RS moći izvršiti. U prilog tome, dodaje, ide činjenica da je Vlada RS nedavno
emitovala obveznice zaduživši se na domaćem tržištu za značajan iznos novca.
Nadalje, ističe naš sagovornik, budžetski prihodi u prethodnoj godini su bilo
rekordni, a nastavljeni su i u ovoj godini- prije svega zbog inflacije: “Ali
ovo je tek prva od većih otplata ove godine i pitanje je kako će se naredne
realizovati”.
ŠTA ĆE BITI SA PLATAMA, PENZIJAMA…
Hoće li vrćanje duga uticati na redovne isplate iz
republičkog budžeta, poput plata i penzija…?
Gavran je mišljenja da
je je pred nama poprilična neizvjesnost.
“Pitanje je šta će od drugih budžetskih rashoda biti
umanjeno ili odgođeno radi vraćanja ovih dugova a što opet znači štetu
korisnicima budžeta, privredi i građanima kojima taj novac treba umjesto da
napušta zemlju radi vraćanja nepovoljnih zaduženja koje je neodgovorno preuzeto
ranije, a iz kojeg novac također nije utrošen za produktivne namjene. Jer da
jeste, onda ni vraćanje ne bi bilo problem. Tek ćemo vidjeti kako će se i u
kolikoj mjeri sve ovo odraziti na građane, ali svakako negativno jer novac koji
im je potreban nepovratno odlaz,i a izvjesno je da će Vlada tražiti načine za
nova zaduženja”.
Pavlović je, pak vjeruje da neće biti problema
za isplatu plata i penzija, ali ako bude nedostajalo novca smatra da će ti
troškovi biti odloženi ne neko vrijeme, odnosno dok ne dođe priliv po osnovu
prikupljenog PDV-a.
Na pitanje kako komentariše to da je Savez opština i gradova
Srpske već obavješten da radi rebalanse budžeta obzirom da će zbog plaćanje kreditnih obaveza, na
raspolaganju imati 30 milona KM manje, Pavlović kaže da mu je nejasno da se
tako nešto trži od opština i gradova, a da sama Vlada RS to ne radi.
“Rastrošnost u teška vremena nije preporučljiva, a sada se
definitivno nalazimo u teškim ekonomskim vremenima, a ja ne stičem utisak da se
Vlada RS ponaša štedljivo. Navešću samo primjer Ski centra Igrišta koji je trebao
koštati 32, a već do sada je potrošeno 55 miliona KM”, pojasnio je Pavlović
dodajući da je očigledno da se novac traži, što potvrđuju i nedavni sastanci sa
MMF-om, a i prethodno boravak premijera Radovana Viškovića u Kini.
NA NAPLATU STIŽE 1,1 MILIJARDA KM
Republika Srpska ove godine mora da vrati dugove „teške“ 1,1
milijardu maraka, što je skoro petina
budžeta od 5,38 milijardi maraka.
Dugoročno zaduživanje u 2023. planirano je do iznosa od
1.080.000.000 KM i to kroz emisije hartija od vrijednosti i kreditna zaduženja
kod domaćih i stranih banaka.
Najveći dio novca, 780 miliona maraka vlast će tražiti na stranom finansijskom tržištu, dok bi se ostatak od 300 miliona posudio na domaćem.
Ekonomski stručnjaci, podjećaju da zaduženja samo po sebi ne
predstavljaju suštinski problem. Rade to mnoge zemlje. Međutim, dodaju, nakon
dobijanja sredstava treba postaviti suštinska pitanja koja se tiču namjene ovih
zaduženja. Ako ide u tekuću potrošnju, jasno je da to nije nije dobro jer se novac ne nalazi na tragu ulaganja i razvoja, nego u funkciji „gašenja
požarnih zgrada“, a to svakako ne može da se raduje građane i društvo.