Azijski divovski stršljen je najveća
vrsta stršljena, a veličine je vrapca s narančastom glavom, crnim
tijelom i žalcem od šest milimetara – piše Faktor.
Nije novost u životinjskom svijetu i već dugo nastanjuje područja
Dalekog istoka, od Rusije i Indije do Šri Lanke, Kine i Japana. Međutim,
novost je brzina njegovog razmonožavanja i opstanka.
Naime, sve toplije zime omogućuju maticama preživljavanje duže nego
što im je priroda namijenila, a sve veći broj gnijezda predstavlja pravu
opasnost – kako za pčele, tako i za ljude, slažu se naučni. Pčele koje
su posljednjih godina ionako ugrožena vrsta na udaru su stršljena, a
samo njih 30 u stanju je ubiti cijelu koloniju od čak deset hiljada
pčela u samo sat vremena.
Napadaju tako da jednog stršljena pošalju u izvidnicu, a on
obilježava košnicu kako bi je drugi stršljeni pronašli. Nakon što dolete
u napad započinju s nemilosrdnim masakrom. U sekundi odgrizu pčeli
glavu i prelaze na sljedeću.
Stršljeni će napasti čovjeka približi li se njegovom staništu,
posebno u ljetno doba kad su aktivniji i više uznemireni. No, javnost ne
percipira stvarnu opasnost koja dolazi od njih, pa dok se svi boje
morskih pasa, rijetko tko je svjestan da oni u jednoj godini ubiju više
ljudi u svijetu nego morski psi u deset godina. Svake godine, oko 50-ak
ljudi podlegne njihovom ubodu u sjeverozapadnoj Kini, a taj broj je u
stalnom porastu, zbog širenja gnijezda i približavanja gradovima.
Stvarne zaštite nema, osim eventualno sigurnosnih odijela u kojima niko neće hodati.
– Problem kod azijskih stršljena je njihova veličina i količina otrova – kaže entomologinja Lynn Kimsey.
Nakon uboda, tkivo postaje crno i može doći do nekroze, ako vas već
otrov ne ubije. Koliko je taj otrov snažan dokazuju i slučaj u kojem je
žena ostala paralizirana nakon brojnih uboda dok je radila u polju. Dva
dana je provela na dijalizi koja joj je spasila život izbacivanjem
otrova iz organizma.