U petak je svijet obišla vijest o napadu
morskog psa na češkog državljanina koji je sa porodicom ljetovao u
egipatskom resortu na Crvenom moru. Njegovo tijelo je pronađeno na plaži
Marsa Alam, a lokalni stanovnici upozoravaju kako nije pametno plivati
duboko jer je mogućnost od napada velika.
Morski pas je nedavno doplivao u plićak poznatog ljetovališta na
Majorci. Nimalo ugodan prizor rastjerao je turiste iz mora i s plaže, a
spasioci su ga morali transportirati dalje od obale.
Poznati su nam i prizori iz Massachusettsa gdje se psine redovito
viđaju. Neke od njih napadaju ljude, a neke uopće ne reagiraju na njih.
Prema nekim podacima, temperatura Jadranskog mora u posljednjih se desetak godina prosječno povećala za 1,2 stupnja, kaže Alen Soldo, stručnjak s Odjela za studije mora Sveučilišta u Splitu, prenosi 24sata.
Zbog zagrijavanja su u Jadranu sve brojnije invazivne vrste, inače
neuobičajene za naše podneblje. Tako su u zadnjih nekoliko godina u
Jadran stigli oštrozubi gušter, afrički kostorog, napuhača i slične
vrste. Povećanje temperature mora, kaže Soldo, kao i povećanje njegova
saliniteta utječu na obogaćivanje Jadrana novim vrstama. Iz Crvenog mora
odlaze u Mediteran, a onda na Jadran.
– Podaci pokazuju da tjedno jedna nova vrsta iz Crvenog mora dođe u
Mediteran – naglašava. Pritom nije riječ samo o ribama, nego i o
koraljima te glavonošcima. Rast temperature mora utječe i na promjenu
životnih navika morskih pasa. Inače, broj morskih pasa svugdje u svijetu
opada, pa danas ima oko 500 vrsta, od čega u Jadranskome moru obitava
28 vrsta – objašnjava Soldo
– Morski psi spadaju u predatore, vrstu koju karakterizira dug život,
kasno spolno sazrijevanje i mali broj mladih. S obzirom na to, nisu u
stanju oduprijeti se preintenzivnom ulovu. Čovjek im je glavni
neprijatelj – kaže Soldo. Dodaje kako zagrijavanje temperature mora
posredno utječe na njih.
– Na područja gdje je nekoć bila određena temperatura morski psi sad
više neće dolaziti jer temperatura raste. Zbog temperaturnih razlika u
okolišu dolazi do poremećaja u migracijama morskih pasa. Traže
temperature koje im odgovaraju – objašnjava Soldo. U toplijem moru
morski psi moraju obilaziti određena područja u potrazi za hranom. Prije
su znali gdje postoji određeni ulov, a sad moraju istraživati gdje je
hrana pa prate nova jata na drugim mjestima.
– Zagrijavanje mora definitivno stvara poremećaj u životu morskih
pasa – tvrdi Soldo. Oblokrilac, morski pas odgovoran za nekoliko napada u
Crvenome moru, zadnjih je godina, pretpostavlja se, došao i u
Mediteran. Ipak, zasad još nije vidljiv blizu Jadrana, za razliku od
velike bijele psine, takozvanog vrhunskog predatora među svojom vrstom.
– Velika bijela psina podnosi različite temperaturne raspone. U
Jadranu je vezana isključivo za jata tuna. Kako se jata budu kretala,
tako će i bijela psina – objašnjava Soldo i dodaje kako je ta vrsta
povremeni stanovnik Jadranskog mora, inače najsjevernijeg i još
najhladnijeg mora Mediterana.
Morski psi, koralji, ribe i ostale morske vrste u Jadran dolaze zbog
proširenja Sueskog kanala, čime je omogućen veći protok vode u
Mediteran. Neke pridošle vrste, poput kirnje i njezinih srodnika,
uvelike su se rasprostranile po srednjem i južnom Jadranu.
– Problem je što mi tu ne možemo ništa. Previše je varijabli na koje ne možemo utjecati – zaključuje Soldo.
24sata