„Ono što sigurno ne želimo je blokada državnih institucija”, jasna je
bila kancelarka Angela Merkel u obraćanju novinarima uoči radne večere s
pripadnicima predsjedništva Bosne i Hercegovine u Berlinu. To se može i
protumačiti kao: još bi nam samo to nedostajalo. Jer iz Bosne i
Hercegovine već dugo ne dolaze pozitivne vijesti kolikogod gosti iz
Sarajeva tj. trenutno prvi među jednakima, Bakir Izetbegović u Berlinu
to pokušavao ublažiti. „Često iz Bosne i Hercegovine dolaze loše
vijesti, ali vjerujte mi, situacija je bolja nego što to javnost
percipira“, rekao je Izetbegović u kancelarskom uredu.
Kriza izbornog zakona, glavna tema radne večere
No
na sastanku u Berlinu, kako je to kasno navečer u nedalekom Hotelu
Adlon za Al Jazeeru potvrdio Izetbegović, najdulje se razgovaralo upravo
o onome što BiH ali njezine partnere, u koje nesumnjivo spada i
Njemačka, trenutno najviše zabrinjava. Tijekom kasne radne večere, koja
je zbog otkazanog leta iz Münchena za Berlin, počela s dobrih pola sata
zakašnjenja, njemačka kancelarka je, kako kaže Izetbegović, preko sat
vremena ispitivala detalje oko krize koje je izbila zbog izbornog
zakona. I kancelarka je htjela znati na koji način Njemačka i EU mogu
pomoći. No rješenje moraju donijeti politički čimbenici u BiH sami.
Inače, kako je rekao Izetbegović, neće biti priželjkivanog približavanja
Europskoj uniji. U otpetljavanju političke zavrzlame trebala bi uskoro
pomoći Venecijanska komisija Vijeća Europe. No to nije ništa novog jer
se o ovom rješenju već govori neko vrijeme.
Vrijeme izmiče
Ovim putem gospodo
Izetbegović
je kao predsjedatelj tročlanog predsjedništva i uoči radnog sastanka
dao do znanja kakav tempo bosanskohercegovački vrh očekuje: status
kandidata za prijem u EU do kraja godine. No svega toga ne može biti ako
se problem s izbornim zakonom ne riješi do izbora 7. listopada.
„Izborni termin je sada zakazan, pred nama je predizborno razdoblje, a
mi znamo da se u predizbornom razdoblju govori otvorenije. I zato se
nadam da će se reformski proces nastaviti“, rekla je Merkel koja je
prije toga ukazala na to da rješenje treba tražiti i kroz „temu
pomirenja u regiji”. Drugim riječima, Njemačka strahuje da će u
predizbornom razdoblju, kada padaju i posljednje mentalne barijere
političke pristojsnosti, biti još teže stvoriti atmosferu pomirenja,
toliko potrebnu za rješenje krize oko izbornog zakona.
Priprema za važne EU-zapadni Balkan samite
EU
incijativa za BiH je donijela neke pomake, to su spomenuli i Merkel i
Izetbegović. Ali su na tome stali. Jer je prema, mišljenju njemačkih
analitičara, a toga su vjerojatno svjesni i sudionici radne večere u
kancelarkom uredu, ova inicijativa propala što zbog nevoljkosti domaćih
političkih elita što zbog slijeganja ramenima Europske unije koja je u
jednom trenutku ovaj ambiciozni reformski projekt prepustila
bosanskohercegovačkoj političkoj dinamici. Od gospodarskih tema Angela
Merkel je spomenula potencijale na polju ekološkog gospodarstva te nije
zaboravila ukazati na važnost Njemačke u gospodarskom životu BiH.
„Njemačka je najveći trgovinski partner Bosne i Hercegovine i mi radimo
na tome da se investicije njemačkih poduzeća pozitivno odraze na razvoj
zemlje”, rekla je Merkel.
EU perspektiva ostaje – Federica Mogherini s premijerima zemalja zapadnog Balkana u travnju u Skopju
Današnji
susret, pogotovo ako se promatra uz činjenicu da je sastanku s
bosanskohercegovačkim predsjedništvom prethodio susret s predsjednikom
Kosova Hashimom Thachijem, je poslužio i kao neka vrsta priprema za EU –
zapadni Balkan samit sljedećeg tjedna u Sofiji i Konferenciju o
zapadnom Balkanu u sklopu Berlinskog procesa početkom lipnja u Londonu.
Angela Merkel je još jednom ponovila da Njemačka i dalje snažno podržava
EU perspektivu svih zemalja regije pa tako i Bosne i Hercegovine. No
ona trenutno spada među problematične učenike na Balkanu. Hoće li se to
do kraja godine promijeniti, ovisi o gostima iz Sarajeva.