Ostavka slovenskog premijera Mire Cerara izazvala je potres na
slovenskoj političkoj sceni, iako ta ostavka u tehničkom smislu neće
puno toga promijeniti. Kada je riječ o predstojećim parlamentarnim
izborima, oni su ionako trebali biti održani 10. lipnja, a sada će,
nakon što je Cerar odstupio, izbori najvjerojatnije biti održani
sredinom svibnja. Iako je kao neposredan povod za ostavku Cerar
iskoristio odluku Vrhovnog suda kojim je poništen referendum na kojem su
Slovenci u rujnu prošle godine dali zeleno svjetlo ključnom
gospodarskom projektu Cerarove vlade – izgradnji drugog kolosijeka pruge
Kopar-Divača – njezin su pravi uzrok upravo približavajući izbori.
Slovenski
premijer suočen je s niskim rejtingom i činjenicom da vladajuća
koalicija već dugo ne funkcionira. Čelnici ostalih koalicijskih
stranaka, Karl Erjavec i Dejan Židan, već se mjesecima ponašaju kao da
su u opoziciji, oštro kritizirajući Cerara i njegovu stranku i
svaljujući na njih svu odgovornost za loše poteze, a sebi pripisujući
zasluge za sve što je napravljeno dobro.
Cerar unio političku uravnoteženost
Borut
Šuklje, jedan od vodećih slovenskih analitičara i najboljih
poznavatelja hrvatsko-slovenskih odnosa, nekadašnji bliski suradnik
pokojnog Janeza Drnovšeka, smatra da je Miro Cerar u slovenski politički
prostor unio političku uravnoteženost. “Rad vlade ponovno je postao
posao koji ne trpi ekscese, zbog čega u njegovom mandatu nije bilo
značajnijih afera ili političkih ekstrema, ni na desnoj ni na lijevoj
strani političkog spektra. Njegov mandat donio je Sloveniji izlazak iz
gospodarske i socijalne krize, donijevši gospodarstvu mir i rast, a time
i rast standarda građana. Iako mu se to u Sloveniji teško priznaje,
Cerar je postavio nove standarde koji u najvećoj mjeri amortiziraju
njegovu ostavku. Zato činjenica da će dva mjeseca do izbora voditi
tehničku vladu neće imati nikakvih značajnijih posljedica”, smatra
Šuklje.
Janez Janša – Povlačenje konaca iz pozadine?
Ovaj
analitičar smatra kako je prije nekoliko tjedana možda bilo moguće
prognozirati mogući sastav budućeg parlamenta i relativnog pobjednika,
ali da nakon Cerarove ostavke to više nije slučaj. “Njegova ostavka
uspostavila je novu političku realnost, a većina građana ocjenjuje da je
bila opravdana. No ona je donijela i dilemu možemo li političku
uravnoteženost i izgubiti? I hoće li to negativno utjecati na rast
standarda svakog građanina?”, podvlači Šuklje.
Slovenska politika jedinstvena
Kada
je riječ o hrvatsko-slovenskim odnosima, Šuklje predviđa da će sve
ostati po starom. Podsjeća da je Cerarova vlada poslala pismo Europskoj
komisiji zbog hrvatskog nepoštivanja arbitraže, za što je dobila punu
potporu parlamenta, ne samo za sadržaj pisma, nego i za buduću tužbu
protiv Hrvatske pred Sudom EU u Luksemburgu.
Isto misli i
politički analitičar Žarko Puhovski, koji je uvjeren da Cerarova ostavka
neće imati nikakve posljedice na hrvatsko-slovenske odnose. Trenutačno u
Sloveniji, kako kaže, postoji konsenzus svih političkih stranaka kada
je riječ o slovenskoj politici prema Hrvatskoj.
U pogledu
slovenske tužbe protiv Hrvatske, Slovenija se u skladu s procedurom
najprije obratila Europskoj komisiji sa svojim prijedlogom i argumentima
protiv Hrvatske. Komisija sada ima tri mjeseca za svoj odgovor. Ako ne
prihvati prijedlog Ljubljane ili ako se ogluši, Slovenija će sama
pokrenuti spor pred Sudom EU u Luksemburgu, premda ni u Ljubljani, kako
se neslužbeno čuje, nemaju iluzija da će u sporu protiv Hrvatske
uspjeti. Puhovski zato zaključuje kako i taj korak Ljubljane valja
promatrati u kontekstu predizborne kampanje u Sloveniji.
Čelnik
opozicijske Slovenske demokratske stranke Janez Janša jedini na
slovenskoj koji izražava određenu sumnju prema slovenskoj tužbi prema
Hrvatskoj, iako se njegova stranka formalno suglasila s tužbom. “Janša
time želi poručiti da bi on u neposrednim razgovorima s hrvatskim
vodstvom mogao dogovoriti povoljnije rješenje za Sloveniju”, objašnjava
Puhovski, ne vjerujući da bi Janša u tom pokušaju bio uspješan. “Jedino
je rješenje bilo da se odluka arbitražnog suda implementira kao
bilateralni sporazum, no čini se da to u ovom trenutku ni jednoj ni
drugoj strani nije prihvatljivo”, smatra Puhovski.
Marjan Šarec – nedavni predsjednički kandidat i novo lice na slovenskoj političkoj sceni
Marijan Šarec – novi Cerar?
Po
čemu će Hrvatska pamtiti Cerara, koji je potvrdio želju da vodi
slovensku vladu u još jednom mandatu, iako je malo vjerojatno da će mu
ta želja nakon predstojećih izbora biti ispunjena? Puhovski je uvjeren
kako hrvatski građani, osim eksperata, uopće neće zapamtiti Cerara.
“Cerar je, po mom sudu, u oštroj konkurenciji za najbljeđeg slovenskog
premijera. On je jedan od onih ljudi koje se ne pamti. On je jedna vrsta
društvene općenitosti, blijedi čovjek koji ima jako dobru biografiju, a
slabe političke sposobnosti. Kada bi ljude iz Hrvatske zamolili da
nabroje slovenske političare koje znaju, Cerar sigurno ne bi bio među
njima”, ocjenjuje Puhovski.
Hoće li neočekivana ostavka pomoći
Cerarovoj kampanji? Cerarova stranka, koja je na izborima 2014. godine
osvojila skoro 35 posto glasova – što je za Sloveniju izniman uspjeh –
prema sadašnjim anketama osvaja tek oko pet posto glasova, što je
dovoljno tek za prelazak izbornog praga. Puhovski je uvjeren da Cerar
neće uspjeti politički kapitalizirati svoju ostavku, iako je, kako kaže,
“još uvijek sve otvoreno”. “Prilično sam siguran da se Cerar ne može
vratiti i mislim da je njegov koalicijski potencijal slab. On je sada u
svojim zadnjim trzajima ‘iznevjerio’ i svoje koalicijske partnere, što
mu neće pomoći u pregovorima o novoj koaliciji”, analizira Puhovski.
Ovaj analitičar podsjeća da bi na predstojećim izborima sličnu ulogu
koju je na prošlim izborima imao Cerar mogao odigrati Marijan Šarec,
nedavni predsjednički kandidat i novo lice na slovenskoj političkoj
sceni, koja je posljednjih nekoliko izbornih ciklusa otvorena za nove
političke aktere.