“Komisija će započeti pripremu mišljenja o zahtjevu za članstvo Bosne i
Hercegovine nakon što primi sveobuhvatne i potpune odgovore na Upitnik.
Uz neprekidan napor i angažman Bosna i Hercegovina bi mogla postati
kandidat za pristupanje. Kosovo ima priliku za održivi napredak kroz
provedbu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i da napreduje na
svom evropskom putu ukoliko to dopuste objektivne okolnosti”, saopšteno
je iz Evropske komisije.
Evropska komisija je danas objavila šest vodećih inicijativa – konkretne
aktivnosti koje će EU poduzeti tokom narednih godina kako bi podržala
napore na transformaciji Zapadnog Balkana u oblastima od zajedničkog
interesa. To uključuje inicijative za jačanje vladavine prava, pojačanu
saradnju u oblasti sigurnosti i migracije kroz zajedničke istražne
timove i Evropsku graničnu i obalsku stražu, proširenje Energetske unije
EU na Zapadni Balkan te snižavanje cijena roaminga i uvođenje
širokopojasnih usluga u regionu. Strategija također naglašava potrebu da
EU bude spremna da prihvati nove članice nakon što ispune kriterije.
Predsjednik Evropske komisije Jean-Claude Juncker izjavio je: “Ulaganje u
stabilnost i prosperitet Zapadnog Balkana znači ulaganje u sigurnost i
budućnost naše Unije. Iako za vrijeme ovog mandata neće biti novog
proširenja, Evropska komisija je danas postavila plan evropskog puta za
Zapadni Balkan. Sa snažnom političkom voljom, stvarnim i održivim
reformama i definitivnim rješenjima za sporove sa susjedima, zemlje
Zapadnog Balkana mogu ostvariti napredak na svom evropskom putu. Da li
će to biti postignuto u potpunosti će ovisiti o objektivnim zaslugama.
Evropska komisija će biti rigorozna, ali i pravična. Krajem ovog mjeseca
posjetit ću sve zemlje Zapadnog Balkana s jasnom porukom: nastavite
reforme, a mi ćemo nastaviti podržavati vašu evropsku budućnost”.
Visoka predstavnica i potpredsjednica Federica Mogherini je izjavila:
“Zapadni Balkan je dio Evrope – dijelimo istu povijest, istu geografiju,
istu kulturnu baštinu, iste prilike i izazove, kako danas tako i u
budućnosti. Imamo zajednički interes da sve više i više blisko
sarađujemo kako bismo našem narodu garantovali ekonomski i socijalni
razvoj i sigurnost. Ova strategija pokazuje put koji imamo ispred nas:
da bi svih naših šest partnera jednom zauvijek prevazišlo prošlost, da
svi mi zajedno učinimo proces pristupanja Zapadnog Balkana u Evropsku
uniju trajnim i nastavimo ponovno ujedinjenje kontinenta. Ova strategija
nama svima daje zajedničku, jasnu, nedvosmislenu, kredibilnu i
konkretnu perspektivu evropskih integracija za svakog od naših šest
partnera. Sljedeći mjeseci neće biti samo intenzivni, već i presudni
kako bi se osiguralo da se ova povijesna i jedinstvena prilika
iskoristi”.
Komesar za evropsku susjedsku politiku i pregovore o proširenju Johannes
Hahn naglasio je: “Danas potvrđujemo da su vrata naše Unije otvorena za
Zapadni Balkan koji EU već okružuje i da je naša ponuda iskrena. S
novim pristupom, potkrijepljenim konkretnim mjerama, jačamo proces
proširenja koji zauzvrat zahtijeva kredibilne napore i reforme, posebno
na jačanju vladavine prava. Moramo raditi za dobrobit građana”.
Fokus na uvjerljive reforme i pomirenje
Kako bi ispunile kriterije za članstvo u EU, a i u vlastitom interesu,
zemlje Zapadnog Balkana treba da provedu sveobuhvatne reforme u ključnim
oblastima. Vladavina prava, osnovna prava i upravljanje se moraju
znatno ojačati. Reforme pravosuđa, borba protiv korupcije i
organizovanog kriminala i reforma javne uprave moraju donijeti stvarne
rezultate te je potrebno ozbiljno poboljšati funkcionisanje demokratskih
institucija. Ekonomske reforme moraju se snažno provoditi kako bi se
riješile strukturne slabosti, niska konkurentnost i visoka stopa
nezaposlenosti.
Sve zemlje moraju nedvosmisleno, kako riječima, tako i djelima,
prevazići naslijeđe prošlosti postizanjem pomirenja i rješavanjem
otvorenih pitanja, posebno graničnih sporova, mnogo prije pristupanja
Evropskoj uniji. Potreban je sveobuhvatan, pravno obavezujući sporazum o
normalizaciji odnosa između Srbije i Kosova kako bi došlo do napretka
na njihovim evropskim putevima.
Šest vodećih inicijativa za podršku transformacije Zapadnog Balkana
EU je već najvažniji donator i investitor u regionu, kao i politički
partner Zapadnog Balkana. EU je također najveći trgovinski partner
Zapadnog Balkana s ukupnom godišnjom trgovinskom razmjenom od 43
milijarde eura (2016.). Evropska komisija je danas predstavila šest
vodećih inicijativa koje će dodatno ojačati našu saradnju u brojnim
oblastima i podržati proces transformacije na Zapadnom Balkanu. Ove
vodeće inicijative usmjerene su na konkretne oblasti od zajedničkog
interesa: vladavinu prava, sigurnost i migracije, socio-ekonomski
razvoj, transport i energetsku povezanost, digitalnu agendu, pomirenje i
dobrosusjedske odnose. Konkretne aktivnosti u ovim oblastima predviđene
su od 2018. do 2020. godine.
Kako bi se ispunili ciljevi Strategije za Zapadni Balkan i podržala
nesmetana tranzicija ka članstvu, neophodno je adekvatno finansiranje.
Evropska komisija predlaže postepeno povećanje finansiranja iz
Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) do 2020. godine, u mjeri u
kojoj to dopušta preraspodjela unutar postojećeg paketa. Samo je u 2018.
godini predviđeno 1,07 milijardi eura pretpristupne pomoći za Zapadni
Balkan, pored skoro 9 milijardi eura za period od 2007. do 2017.
Sljedeći koraci na putu ka EU
Politika proširenja EU mora biti sastavni dio šire strategije za jačanje
Unije do 2025. godine koju je predsjednik Juncker predstavio u svom
govoru o stanju Unije iz septembra 2017. i njegovom Planu za
ujedinjeniju, snažniju i demokratskiju Uniju. Dok bi do tog datuma EU
mogla imati više od 27 članica, dinamika napredovanja pojedinačnih
zemalja Zapadnog Balkana na putu ka EU se zasniva na njihovim vlastitim
zaslugama i vlastitoj brzini, zavisno od konkretnih postignutih
rezultata. Strategija objašnjava korake koje moraju poduzeti Crna Gora i
Srbija kako bi dovršile proces pristupanja u perspektivi 2025. godine,
dok bi druge zemlje to mogle nadoknaditi, Crna Gora i Srbija su jedine
dvije zemlje s kojima su već u toku pregovori o pristupanju. Ova
perspektiva u konačnici će ovisiti o snažnoj političkoj volji,
postizanju stvarnih i trajnih reformi i konačnim rješenjima sporova sa
susjedima.
Sve zemlje Zapadnog Balkana imaju priliku krenuti naprijed na evropskom
putu. Evropska komisija ocjenjuje sve zemlje na pravičan i objektivan
način na temelju vlastitih zasluga i brzine kojom ostvaruju napredak.
Albanija i Bivša jugoslavenska Republika Makedonija ostvaruju značajan
napredak na evropskom putu, a Komisija je spremna da pripremi preporuke
za otvaranje pristupnih pregovora, na osnovu ispunjenih uslova. Komisija
će započeti pripremu mišljenja o zahtjevu za članstvo Bosne i
Hercegovine nakon što primi sveobuhvatne i potpune odgovore na Upitnik.
Uz neprekidan napor i angažman, Bosna i Hercegovina bi mogla postati
kandidat za pristupanje. Kosovo ima priliku za održivi napredak kroz
provedbu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i da napreduje na
svom evropskom putu ukoliko to dopuste objektivne okolnosti.
Politička predanost lidera iz regiona
Mnogo posla je pred zemljama kako bi došle u poziciju da zadovolje
uslove i kriterije za članstvo u EU. Strategija naglašava da lideri u
regionu ne smiju ostavljati mjesta za sumnju kada je riječ o njihovoj
strateškoj orijentaciji i predanosti. Upravo su oni ti koji u konačnici
moraju preuzeti odgovornost da bi ova povijesna prilika postala
stvarnost.
Priprema EU za dobrodošlicu novim članicama
Sama EU mora biti spremna za nove članove porodice – nakon što ispune
uslove – uključujući i institucionalnu i finansijsku perspektivu. Unija
mora biti jača, čvršća i učinkovitija prije nego što postane veća. Kako
bismo osigurali učinkovito donošenje odluka, moramo koristiti glasanje
kvalifikovanom većinom u Vijeću u oblastima politike u kojima je to već
predviđeno. Osim toga, Evropska komisija predstavit će mogućnosti za
daljnje poboljšanje upotrebe glasanja kvalifikovanom većinom u trećem
tromjesečju 2018. godine – kako je najavio predsjednik Juncker u
obraćanju o stanju Unije 2017. godine.
Potreban je i učinkovitiji sistem za rješavanje sistemskih prijetnji ili
kršenja vladavine prava u bilo kojoj državi članici EU, a očekuje se
inicijativa Komisije u oktobru 2018. godine.
Konačno, moraju se uspostaviti posebni aranžmani kako bi se osiguralo da
nove države članice ne mogu blokirati pristupanje ostalih kandidata sa
Zapadnog Balkana.