Naime, kako napominju BBC i CNN, turski bi napad na kurdske položaje
Erdogana mogao dovesti u izravni sukob s SAD-om. No, to nije nešto što
Erdoganu nije bilo poznato i prije nego je napade pokrenuo. Na ovaj
(ne)očekivani potez Turske ni Rusija ne gleda s odobrenjem.
Turska u Kurdima vidi teroriste
Turska u prvom redu želi onemogućiti stvaranje bilo kakve kurdske
države, jer bi je to dovelo u nezgodnu situaciju i unutar vlastitih
granica, gdje već desetljećima traje borba protiv kurdskih separatista
iz PKK-a. Turska stoga Kurde, kako one unutar države, tako i one na
sjeveru Sirije, smatra teroristima te ih želi potisnuti što dalje od
grada Afrina, važne strateške točke nedaleko južne turske granice.
Afrin je grad koji se nalazi sjeverno od Alepa, točno na mjestu gdje
tursko – sirijska granica u obliku slova “u” ulazi u turski teritorij,
napuštajući relativno ravnu, nekoliko stotina kilometara dugačku
graničnu crtu. Upravo zbog svog geografskog položaja, Turci vide
prijetnju u kurdskoj kontroli Afrina.
Žestoki zračni napadi pokrenuti su u petak i subotu. Turski ministar
vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu kazao je kako su svi akteri,
uključujući sirijsku vladu, obaviješteni unaprijed o napadu. Sirija je
to demantirala. Turska je kazala kako su cilj napada bili Kurdi (YPG) i
džihadisti Islamske države, iako ISIS-a u ovim krajevima trenutno ima
jako malo, u tragovima. Reuters je objavio kako je pogođeno 108 ciljeva
pod kontrolom Kurda. O eventualnim žrtvama još nema podataka.
No, cijela bi situacija mogla dodatno eskalirati i to ako se Turska, uz
zračne napade, odluči i na kopnenu ofenzivu na položaje YPG-a, odnosno
Kurda u Siriji. Štoviše, Tayyip Erdogan u više je navrata zaprijetio
kopnenom ofenzivom.
Turski ministar obrane Nurettin Canikli ocijenio je u petak da je vojna
operacija “de facto počela”, ali je potvrdio da kopnene postrojbe još
nisu ušle na sirijski teritorij. No, zato su se počele kretati snage
Slobodne sirijske armije kojima odgovara turska intervencija.
YPG je najavio borbu do posljednjeg čovjeka.
“YPG i civili branit će Afrin do zadnjeg trenutka”, rekao je Rizan Habou
iz Sirijskog demokratskog vijeća za BBC. Dodao je i da se ljudi u
Afrinu skrivaju u skloništima.
Kako će reagirati SAD?
Kurdsko – turski sukob nije ništa novo. Dapače, priča je to koja traje
desetljećima. Ali, u cijeloj priči bit će zanimljivo vidjeti kakav će
stav zauzeti SAD. Oni su cijelo vrijeme rata u Siriji, od samog početka,
veliki saveznici sirijskih Kurda, dok su istovremeno i saveznici
Turaka, uz uspone i padove u međosobnim odnosima. SAD je naoružavao
kurdske saveznike pomažući njihovu borbu protiv ISIS-a. Sad kad je ISIS
praktički poražen, Kurdi će ovo isto oružje upotrijebiti možda baš
protiv Turaka. Dapače, turski napad dolazi svega nekoliko dana nakon što
je SAD najavio da će sa sirijskim Kurdima izraditi snažniju obrambenu
mrežu kako bi se onemogućio povratak ISIS-a.
“SAD podcjenjuje razmjer trenutnog jaza i ono što je potrebno da bi se
premostio. SAD nastavlja temeljiti svoju politiku na mitu da
sirijsko-kurdski YPG nije povezan s PKK-om, i posljedično s internom
pobunom u Turskoj. Turska će nastaviti eskalirati dok se američka
politika ne prilagodi stvarnosti”, ocjenjuje Elizabeth Teoman,
analitičarka za Tursku iz Instituta za proučavanje rata za Newsweek.
“SAD vjerojatno neće vojno odgovoriti na turski napad na Afrin, ali će
pokušati odvratiti turski napad na Manbidž (sirijski grad također pod
kontrolom SDF-a) koji je Erdogan također zaprijetio zauzeti silom.
Glavna briga za američke snage u Siriji sada će biti da zauzda naknadnu
eskalaciju između Turske i sirijsko-kurdskog YPG-a, koji je zaprijetio
uzvraćanjem napada širokih razmjera ako Turska napadne”, ocjenjuje
Jennifer Cafarella iz istog instituta.
A što će reći Rusija?
BBC-jev dopisnik iz Turske Mark Lowen kaže da je rizik od otvaranja nove
velike fronte jako velik. Erdogan je odlučan da kurdske snage odbaci
što dalje od granice i tako ih odvoji, ili barem udalji, od kurdskih
snaga PKK-a koje djeluju unutar Turske.
Međutim, napad na sirijske Kurde vodi ga izravno u sukob sa SAD-om s
kojim sjede u NATO-u. Važno je spomenuti da u okolici Afrina i Rusija
ima svoje trupe. Službena Moskva zasad je dosta neodlučna i kratko su se
osvrnuli na turske napade rekavši da će se o ovoj temi raspravljati u
UN-u. Jasno, nešto se pita i Siriju. Za Asadovu vladu turski upad je
kršenje suvereniteta bez obzira što su isti ti Kurdi koje Erdogan
napadao ujedno i prijetnja Asadu.
Ruski senator Frants Klintsevich za agenciju Interfax rekao je da će
Rusija reagirati samo ako ruske baze u Siriji budu ugrožene. Dodao je
kako je Rusija ovdje stavljena u tešku situaciju jer ima “dobre odnose s
Damaskom i Ankarom”. Drugim riječima, Rusi se ne žele miješati. Barem
ne zasad. Dapače, Turska je zatražila od Rusije da im omogući korištenje
zračnog prostora iznad Afrina koje kontroliraju ruske snage.
Tako se Moskva našla u sličnoj, nezavidnoj poziciji kao SAD. SAD je
ujedno saveznik Turske i Kurda koji međusobno ratuju. Moskva je
posljednjih mjeseci u dobrim odnosima s Turskom, koja je nepozvana s
vojskom upala na teritorij kojeg Asad smatra svojim.
U ratu u Siriji zasad je poginulo više od pola milijuna ljudi. Nakon
nestanka ISIS-a jasno je da rat nije ni blizu kraju. Dapače, svaka
strana sada želi uzeti što veći dio kolača i ojačati svoj utjecaj na
račun onih drugih. Još kad se u računicu uključe svjetske sile koje
imaju svoje interese, jasno je da rat u Siriji nije ni blizu kraja.
Dapače, lako je moguće da se stvari posve otmu kontroli, posebno u
slučaju ako bi turska vojna čizma zagazila na sirijski teritorij.