Ne isključuje se ni mogućnost da na sastanku 19. januara sa
pregovaračima dvije zemlje Vaskom Naumovskim i Adamantiosom Vasilakisom
posrednik UN u posljednjem trenutku ne smisli novo složenije ime.
Ranije su pominjana i imena “Vardarska Makedonija” i “Slavomakedonija”, piše grčki list.
Atina upozorava da ne treba organizovati referendum u Makedoniji za
odobravanje dogovora, budući da se procjenjuje da će ga odbaciti većina
građana.
Naziv Makedonija, nakon raspada Jugoslavije 1991. godine, postao je
predmet rasprave između Skoplja i Atine. Ključni grčki argument jeste da
korišćenje imena Makedonija predstavlja “bezbjednosnu prijetnju”, jer
Grčka tako naziva svoju sjevernu oblast.
Pregovori o iznalaženju rješenja spora Atine i Skoplja u vezi sa
nazivom Makedonija vode se od 1992. godine. Posrednik UN u sporu Metju
Nimic do sada je održao više sastanaka sa pregovaračima, a posljednji
put se sastao početkom decembra u Briselu.
Nova runda pregovora zakazana je za 18. i 19. januar u NJujorku.
Makedonski premijer Zoran Zaev u više navrata ponovio je da je
optimista i da će dugogodišnji spor između Skoplja i Atine biti riješen u
prvoj polovini ove godine.
On se nada da će Makedonija postati 30. članica NATO-a i to na Samitu Alijanse, koji će biti održan u Briselu 11. i 12. jula.
Makedonija, iako je ispunila sve kriterijume za punopravno članstvo u
NATO-u, na Samitu Alijanse u Bukureštu u aprilu 2008. godine nije
dobila poziv, jer je Grčka zbog spora sa imenom blokirala prijem.
UN su 1993. godine priznale Makedoniju pod nazivom Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija /BJRM/.