Kakva je budućnost poslovanja u BiH?

Unija udruženja poslodavaca RS, u saradnji sa projektom „Podrška socijalnim partnerima u socijalnom dijalogu” koji finasira Evropska unija u Bosni i Hercegovini organizovala je danas jednodnevni događaj “Budućnost poslovanja” u Muzeju savremene umjetnosti RS na kojem su učestvovali poslodavci, radnici i drugi stručnjaci iz ove oblasti. 

Cilj ovog događaja je razmjena iskustava poslodavaca o trenutnim izazovima u vezi sa promjenama na tržištu rada, migracijama stanovništva i drugim izazovima koji utiču na poslovanje, kao i diskusija o potrebi inovativnog pristupa u upravljanju sa ciljem prilagođavanja kompanija sadašnjim i budućim izazovima.

Lars-Gunnar Wigemark, šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini i specijalni predstavnik EU ukazao je na činjenicu da je nevjerovatno da zemlja koja nije toliko velika nema pouzdane podatke o broju nezaposlenih i zaposlenih u BiH.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

 

 

“Znamo da ima mnogo ljudi koji su na Birou i koji se vode kao nezaposleni, ali oni rade na crno. Ne postoji ni baza podataka gdje se mogu vidjeti slobodna radna mjesta. Znamo da BiH nema dovoljno kvalifikovane radne snage, a ne govorimo samo o IT sektoru, već i o variocima i građevinskim radnicima. Mnogi ljudi koji ne mogu da nađu posao ovdje odlaze u druge zemlje i gdje za isti, ili čak manji rad, dobijaju veće plate”, rekao je danas Wigemark u Banjaluci.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

On je istakao da je potrebno da postoji veća i bolja komunikacija između radnika, poslodavaca i država.

Dejan Mijić, generalni direktor Autoprevoza i potpredsjednik Unije udruženja poslodavaca RS rekao je da su organizatori ovim skupom nastojali da učesnicima približe način razmišljanja članica Udruženja poslodavaca RS, da ukažu na budućnost biznisa i načine kako da se poprave načini poslovanja.

“Činjenica je da radnici sa ovih područja odlaze u potrazi za boljim poslovima. Međutim, u inostranstvu se pojavljuje situacija koju ranije nismo imali, a to je da naši radnici odlaze i rade na crno u zemljama EU. U svakom slučaju treba spriječiti rad na crno u u RS, BiH i svim zemljama EU. Stav učenika je da se mora raditi zajedno sa državom na poboljšanju uslova rada i povećanju plata. Jedan od uslova za povećanje plata je i rasterećenje privrede i da se rasterete razna davanja”, rekao je Dejan Mijić.

Mijić dodaje da bez napretka cijelog društva nema pomaka ni u ekonomiji i preduzećeima u kojima radnici rade.

 

 

Edin Dacić, predsjednik upravog odbora Fabrike namještaja “Standard” iz Prnjavora rekao je da radnici u fabrici Standard imaju otprilike plate u skladu sa standardnom platom u RS, a radnicima se uplaćuju svi doprinosi.

“Imamo i dalje program razvoja i jedan od glavnih znakova pitanja je da li ćemo moći da nađemo dovoljno radnika. Mi smo optimistični da možemo, ali konstantno radimo na tome da povećavamo produktivnost, a povećanje produktivnosti može da prati povećanje plata. Mi ne govorimo o kvalifikovanoj radnoj snazi i nemamo posebnu nadu da ćemo ju naći”, rekao je danas Dacić u Banjaluci.

On kaže da ljudi kod nas često imaju utisak da situacija neće biti bolja i često im je to razlog odlaska.

“Mi možemo unutar naše odrade da radimo aktivno na tome da poboljšavamo stanje, da dižemo plate i slično, ali na opštu klimu u društvu mi nemamo uticaj”, rekao je Dacić.

 

 

Svi učesnici se slažu u tome da mora da postoji bolja komunikacija na relaciji radnik, poslodavac i država, a samo na taj način možemo očekivati bolju perspektivu.

U okviru događaja održane su tri panel diskusije: “Business – danas i sutra”, “Harmonijom do produktivnosti” i “Should I stay or should I go?”.

 

 

 

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Najčitanije