Uspjeh Alternative za Njemačku (AfD), koja se nametnula kao treća
politička snaga na nedjeljnim izborima, glavna je tema svih
informativnih emisija i okruglih stolova u izbornoj večeri.
Tradicionalni okrugli stol javnog servisa ARD, nakon središnje
informativne emisije, na kojem sudjeluju predsjednici stranaka izabranih
u Bundestag, prošao je u znaku obračunavanja šest demokratskih stranaka
s AfD-om.
Prema procjenama na temelju prebrojanih glasova, AfD je
osvojio 13 posto glasova i time postao treća politička snaga u zemlji.
Etabliranim strankama, i to je pokazao susret u studiju ARD-a, teško
je nositi se s tom činjenicom. Jer dosad se u svom političkom radu u
parlamentima saveznih pokrajina AfD pokazao kao krajnje nekonstruktivna
politička snaga koja se ističe isključivo provokacijama i kršenjem tabua
vezanih uz tamniju stranu njemačke povijesti.
Na raspravu u
studiju AfD je poslao svog glasnogovornika Joerga Meuthena i time već
pokazao da se ne namjerava držati ustaljenih političkih pravila, jer je
običaj da na ovaj okrugli stol dolaze predsjednici ili glavni kandidati
parlamentarnih stranaka.
Politički komentari govore o povijesnom
rezu, o tomu kako ništa više neće biti isto kao prije ulaska AfD-a u
parlament najveće europske države. Neki komentatori, kao Heribert Prantl
iz Sueddeutsche Zeitunga, ne skrivaju svoje nezadovoljstvo uspjehom
AfD-a. No istodobno ukazuju na to da je njemačka demokracija dovoljno
stabilna da izdrži i jedan AfD u parlamentu.
Nisu samo komentatori
nezadovoljni. Svoje ogorčenja ulaskom desnih populista pokazalo je i
oko 700 prosvjednika koji su u nedjelju navečer prosvjedovali pred
jednim klubom na poznatom Alexanderplatzu, u središtu Berlina, gdje je
AfD slavio svoj povijesni ulazak u Bundestag.
No osim nezadovoljstva primjetan je i konkretni strah atmosferom koju ova stranka širi oko sebe.
“Do sada su huškali protiv muslimana i izbjeglica, a sutra se to može okrenuti i protiv nas”,
rekao je Josef Schuster, predsjednik Središnjeg vijeća Židova u
Njemačkoj, koji je ukazao na to da je AfD stranka koja trpi ekstremne
desne tendencije u svojim redovima i širi netrpeljivost prema manjinama.
Predsjednik
Svjetskog židovskog kongresa Ronald Lauder otišao je još dalje i AfD-a
opisao kao “sramotni i reakcionarni pokret koji podsjeća na ono najgore
iz njemačke povijesti”.
Prijeteće političke poruke, istok glavno uporište AfD-a
Da
strah nije neutemeljen pokazao je odmah nakon objavljivanja prvih
prognoza i jedan od glavnih kandidata AfD-a Alexander Gauland.
“Bit ćemo za petama Angeli Merkel ili bilo kome ko bude bio na čelu vlade. Mi ćemo zemlju napokon vratiti narodu”, poručio je Gauland okupljenim pobornicima.
S
AfD-om će u budućnosti u Bundestag ući stranka čiji istaknuti članovi,
poput Bjoerna Hoeckea, o spomeniku Holokaustu u Berlinu govore kao o
“spomeniku sramote” kojim se želi ucijeniti njemački narod.
Alexander
Gauland je nedavno izjavio kako bi Nijemci mogli biti ponosni na ono
što je postignuo Wehrmacht, a primjera poput ovih ima mnogo.
AfD-ova
pobjeda je pokazala i još jedan zabrinjavajući trend koji je gotovo
trideset godina od ujedinjenja dviju njemačkih države zemlju opet
podijelio na istok i zapad.
AfD je na istoku zemlje posto druga
politička sila, a u nekim saveznim pokrajinama poput Saske AfD je
porazio i kršćanske demokrate Angele Merkel.
I opet se pokazuje da
istok zemlje daleko više strahuje od stranaca nego zapad, iako je
njihov broj u ovim dijelovima Njemačke zanemariv. No AfD je ovdje dobro
znao iskoristiti antislamski pokret Pegida i instrumentalizirati strah i
agresiju prema izbjeglicama, koji su na istoku zemlje, u prvim
mjesecima nakon izbijanja izbjegličke krize, bili najizraženiji.
Analitičari
sada pokušavaju proniknuti u tajnu uspjeha AfD-a. Govori se o strahu od
izbjeglica, o stiliziranju vlastite uloga kao borca za “narod”, ali i o
uspješnoj kampanji preko interneta. Uoči izbijanja izbjegličke krize
AfD, koji je osnovan 2013. kao stranka kritičara eura, bio je gotovo
beznačajna stranka rastrzana unutarnjim sukobima.
No tada je došla izbjeglička kriza 2015. i AfD se, na krilima kritike izbjegličke politike Angele Merkel, uzdignuo iz pepela.
Jedno
je sigurno: uspjeh AfD zasigurno na zahvaljuje kvalitetnom stranačkom
programu. Jer, kako je tokom rasprave za okruglim stolom primijetio
predsjednik njemačkih liberala Christian Lindner, AfD je prva stranka
koja je ušla u parlamant bez konkretnog mirovinskog koncepta.
Uspjeh AfD-a jača pritisak na Merkel
AfD
je neposredno i jedan od razloga zbog kojeg socijaldemokrati više ne
žele sudjelovati u radu vlade, nego se žele, kako je rekao predsjednik
SPD-a Martin Schulz, usredotočiti na rad u oporbi i “borbu za
demokraciju”. Jer ulazak AfD-a u Bundestag, kako je istaknuto, niti
jednog demokratski nastrojenog građanina Njemačke ne može ostaviti
ravnodušnim.
Iako je kancelarka Angela Merkel u prvom direktnom
sučeljavanju s predstavnicima AfD-a nakon izbora pokušavala ignorirati
značenje činjenice da je po prvi put nakon Drugog svjetskog rata u
Bundestag ušla stranka koja stoji desnije od njezine Unije, ova promjena
će itekako utjecati na njezin budući politički rad.
I to prije
svega zbog manjeg partnera u Uniji CDU/CSU, Kršćansko-socijalne unije,
koja zastupa demokršćansku opciju u Bavarskoj. CSU je pod velikim
pritiskom, velik broj njihovih tradicionalnih birača se okrenuo AfD-u, a
izbori za lokalni parlament u Bavarskoj su već sljedeće godine.
“Mi moramo obraniti naše pozicije na desnom spektru”,
rekao je večeras predsjednik CSU-a Horst Seehofer. A to znači da će
pritisak na kancelarku, koja je u svom političkom habitusu, kako je to
primijetio komentator Der Spiegla, više socijaldemokratska nego
demokršćanska kancelarka, iz CSU-a biti još snažniji nego dosad.
Unija
CDU/CSU je od prošlih izbora 2013. izgubila povjerenje 8,6 posto birača
te se nalazi na povijesno niskoj razini od 32,9 posto. SPD je izgubio
povjerenje 4,9 posto birača te je također, s 20,5 posto, ostvario
najslabiji poslijeratni rezultat.
AfD se s 12,9 posto nalazi
ispred FDP-a (liberali) s 10,7 posto, koji je uspio nakon četiri godina
izbivanja vratiti se u Bundestag. Stranka Ljevica je osvojila 9,2, a
Zeleni 8,9 posto.