Pismo je upućeno i na adrese predsjednika Evropske komisije Jean-Claudea
Junckera, visoke predstavnice EU za vanjsku politiku i sigurnost
Federice Mogherini, evropskog komesara za proširenje Johannesa Hahna,
kao i visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka te šefa Delegacije
Evropske unije u BiH Lars-Gunnara Wigemarka.
“Ukoliko Vaše ministarstvo, odnosno nadležni organi i tijela Republike
Hrvatske nastave obavljati aktivnosti u pogledu izgradnje Pelješkog
mosta unilateralno, sa žaljenjem Vas mora obavijestiti da će
Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine biti prinuđeno, u
skladu sa svojim nadležnostima, pokrenuti aktivnosti izlaska Bosne i
Hercegovine iz Ugovora o državnoj granici između Republike Hrvatske i
Bosne i Hercegovine, a prema odredbama čl. 22. stav (3) pomenutog
ugovora, te će se pristupiti jednostranom proglašenju suverenih prava
Bosne i Hercegovine prema Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora,
putem posebnog normativnog akta, a kako su to uradile sve bivše
jugoslovenske zemlje koje izlaze na Jadransko more. Također u kasnijoj
fazi nije isključeno i da se zaštita prava Bosne i Hercegovine na moru,
premaKonvenciji Ujedinjenih naroda o pravu mora, zatraži pred nadležnim
pravosudnim instancama, u skladu sa relevantnim odredbama međunarodnog
prava”, naveo je Osmanović.
Inače, čl. 22. stav (3) Ugovora o državnoj granici sa RH nalaže da svaka
strana ima pravo da izađe iz Ugovora te da poništenje stupa na snagu
šest mjeseci nakon što jedna strana obavijesti drugu o tome.
Istakao je da je na nivou Međudržavne diplomatske komisije za
identifikaciju, označavanje i održavanje državne granice između Bosne i
Hercegovine i Republike Hrvatske usuglašen je u junu 1999. godine
prijedlog Ugovora o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i
Republike Hrvatske.
Sastavni dio ovog prijedloga činila je mapa s 86 geodetskih karata u
razmjeru 1:25000 na kojima je ucrtana, odnosno identificirana granična
crta. Prijedlog Ugovora o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i
Republike Hrvatske, zajedno s mapom grafičkih priloga, parafirali su
ovlašteni predstavnici izaslanstava obiju država, a kao svjedoci ovaj su
prijedlog parafirali i predstavnici Ureda visokog predstavnika (OHR-a)
koji su pratili cjelokupan proces rada.
“Državna komisija za granicu Bosne i Hercegovine uputila je početkom
jula 1999. godine navedeni ugovor u daljnju proceduru (davanje
ratifikacije u Parlamentarnoj skupštini BiH), a obzirom da je u čl. 23.
istog utvrđeno da taj ugovor stupa na snagu na dan primitka posljednje
pisane obavijesti upućene diplomatskim putem kojom ugovorne strane
obavještavaju jedna drugu da su ispunjeni uslovi predviđeni njihovim
unutrašnjim zakonodavstvom za stupanje na snagu tog ugovora. Ugovor o
državnoj granici između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine
potpisali su na međudržavnoj razini 30.07.1999. godine predsjedavajući
Predsjedništva Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović i predsjednik
Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman”, ističe Osmanović.
Kompletan sadržaj pisma možete pročitati ovdje.