CIA je početkom ovog mjeseca objavila ažurirane podatke o zemljama
svijeta poznate kao The World Factbook ili CIA World Factbook. Riječ je o
informacijama koje služe za zvaničnu upotrebu američkih vlasti, a u
kojima se pruža jasan pregled demografije, geografije, komunikacije,
državnih tijela, privrede i vojnih struktura zemalja svijeta.
Vlasti u SAD-u su i ove godine posebno tretirale problem nezaposlenosti
mladih osoba od 15 do 24 godine, a BiH se našla na samom vrhu liste od
134 zemlje, daleko ispred Jemena, Alžira i Etiopije.
Naime, nezaposlenost mladih osoba u BiH, prema podacima CIA-e, iznosi
nevjerovatnih 62,8 posto, a kao relevantni podaci korišteni su oni iz
2012. godine. Odmah ispod BiH nalaze se Kosovo i Grčka s 55,3 posto,
zatim Makedonija s 53,9 posto, Španija s 53,2 posto, Južna Afrika (51,5
posto), Srbija (51,1 posto), Gvajana (46,1 posto), Hrvatska (43,1 posto)
i Tunis (42,3 posto). Kompletnu listu možete pogledati ovdje.
CIA je u rubrici koja se odnosi na BiH ažurirala podatke o popisu
stanovništva, uzimajući kao relevatne rezultate one iz 2013. godine,
navodeći da u našoj zemlji živi 50,1 posto Bošnjaka, 30,8 posto Srba,
15,4 posto Hrvata, 2,7 posto ostalih i 1 posto onih koji se nisu
izjasnili.
Američke vlasti navode da je metodologija obrade rezultata popisa sporna
i da vlasti iz entiteta Republika Srpska odbijaju priznati rezultate
Agencije za statistiku BiH.
Što se tiče nacionalnih praznika, CIA je u tom dijelu istakla da se u
FBiH slavi 1. mart (1992.) kao Dan nezavisnosti i 25. novembar (1943.)
kao Dan državnosti, a da se u oba bh. entiteta slavi 9. maj (1945.) kao
Dan pobjede nad fažizmom i 21. decembar (1995.) kao Dan Dejtonskog
mirovnog sporazuma. Neustavna proslava 9. januara kao Dana RS-a nije
navedena.
U informacijama se opširno tretira i ekonomska situacija u BiH za koju
piše da je zemlja s ograničenim tržišnim reformama koja se snažno
oslanja na izvoz metala, energije, tekstila i namještaja, kao i na
doznake iz inozemstva.
“Visoko decentralizovana vlada sprečava koordinaciju i reformu ekonomske
politike, dok pretjerana birokratija i segmentirano tržište
obeshrabruju strana ulaganja. Strane banke, uglavnom iz Austrije i
Italije, kontrolišu veliki dio bankarskog sektora, iako je najveća banka
u entitetu Republika Srpska domaća privatna banka”, navodi se u World Factbooku.