Prvi potez je povukao Sredoje Nović, koji je podnio neopozivu ostavku na mjesto člana Zajedničke komisije. Špirićeva smjena i Novićevo istupanje su aktuelizovali pitanje funkcionisanja Zajedničke komisije.
Na Špirićevo mjesto je imenovan Borislav Bojić (SDS), Dom naroda bi trebao izabrati Novićevog nasljednika, a ostaje otvoreno pitanje izbora predsjedavajućeg Zajedničke komisije. Uprkos tome, njeno funkcionisanje nije i neće biti dovedeno u pitanje.
”Nema problema i zastoja rada Komisije sve dok postoji kvorum. Kvorum je definisan Poslovnikom o radu, a sastav Komisije je formiran Zakonom. Dakle, dok god ima kvorum, Komisija može raditi i funkcionisati. U principu, sada nedostaje jedan član, a to je gospodin Nović. Bez njega se može raditi, tako da nema nikakvih problema u formalnom funkcionisanju ove Komisije”, kazao je za Faktor Mirsad Mešić (SDP), član Zajedničke komisije za nadzor nad radom OBA.
Ova situacija nije prvi pokušaj SNSD-a da opstruiše funkcionisanje Zajedničke komisije u tekućem mandatu. Prvi problemi su nastali već uoči njenog konstituisanja, kada je ta stranka vršila pritisak da za člana Komisije bude imenovan upravo Nikola Špirić, a zbog toga su čak opstruisali i održavanje sjednica Doma naroda. Tada su njihove opstrukcije urodile plodom pa je umjesto ranije predloženog Željka Komšića iz Predstavničkog doma imenovan upravo Špirić.
Drugo pitanje koje se danas nameće jeste izbor Špirićevog nasljednika na mjestu predsjedavajućeg Komisije.
Zakon o OBA predviđa da tu funkciju obnaša član Komisije koji nije dio parlamentarne većine. Čak i ako, primjera radi, članovi Komisije koji dolaze iz HDZ-a blokiraju izbor novog predsjedavajućeg, to neće značiti i opstrukciju u radu Komisije.
”Ja ne vjerujem da se neće izabrati novi predsjedavajući. Ne vidim zbog čega bi to bio bilo čiji cilj”, izjavio je Mešić, naglasivši da “nema ambicije da preuzme poziciju predsjedavajućeg”.
Da parlamentarna komisija može funkcionisati bez predsjedavajućeg, potvrđuje primjer Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.
Nakon što je Željko Komšić u septembru 2015. godine podnio ostavku na tu poziciju, Ustavnopravna komisija je sasvim normalno funkcionisala do izbora njegovog nasljednika, a funkciju predsjedavajuće je obavljala dotadašnja prva zamjenica Aleksandra Pandurević.
S obzirom da pokušaji diskreditovanja OBA preko Zajedničke komisije nisu urodili plodom, borba za stavljanje pod kontrolu te Agencije je nastavljena drugim sredstvima, prije svih preko medija odanih SNSD-u, HDZ-u i SBB-u.
SBB se izdvojio kao jedina parlamentarna stranka, među onima koje se deklarišu kao probosanske, koja je podržala Špirića.
Nakon što na njegovo mjestu nisu uspjeli “ugurati” svog Mirsada Đonlagića, izbor Borislava Bojića su iskoristili kao oružje za političke obračune.