Doktor za drveće: Najbolja zaštita od požara su prevencija i planiranje

Poštenjak naglašava kako postoje učinkovita rješenja koja se
mogu lako uklopiti u prostor oko naselja za smanjivanje ugroze ljudi i
imovine od požara.

U požarima najviše stradavaju crnogorične vrste stabala, iako ni
bjelogorica nije pošteđena, pogotovo degradirani stadiji makije. Oni ne
štete samo nadzemnim, već stradava i površinski organski ostatak
te mikroflora i fauna u tlu, koja je važna za kruženje materije, ističe
Poštenjak.

Istraživanja pokazuju da prilikom sanacije velikih opožarenih
površina treba koristiti pionirske vrste kao što su alepski bor (Pinus
halepensis) na prostoru europskog Mediterana i crni bor (Pinus nigra) na
području submediterana, zbog sposobnosti brzog razvoja na degradiranim
staništima.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Poštenjak pritom upozorava da treba na vrijeme i prema propisima
struke obaviti uzgojne radove kako bi se izbjeglo stvaranje gorive mase u
mladim sastojinama alepskog bora.

Važno je obaviti konverziju s klimatogenim zajednicama (vrste
prilagođene postojećim klimatskim uvjetima) područja koje je izgorjelo.
Tako se povećava otpornost šuma na požare i potiču prirodni ciklusi
obnove.

Doktor za drveće upozorava da napori mogu propasti zbog
lošeg izbora sadnog materijala za pošumljavanje ili vremena za izvođenje
radova i sl. Primjerice, kod izrazito položenih terena isplativije je
rasuti sjeme, ali kod nagnutih treba posaditi svako stabalce.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Ljude treba educirati o karakteristikama važnijih vrsta stabla,
širenju požara i važnosti šuma općenito. Primjerice, alepski bor odličan
je izbor nakon požara, ali samo kako bi pripremio stanište za
klimatogenu vegetaciju. On sadrži smolu i eterično ulje, lakše gori i
spada u grupu pirofita, što znači da se dobro obnavlja na staništima
nakon požara, ali prilagodba kojom raspršuje češere negativno utječe na
širenje požara.

Najmanje stradavaju pinija, horizontalni i vertikalni čempres,
borovice te crnika, oštrika, divlja maslina, lovor, rogač, tršlja,
hudika, mirta, zelenika, obična planika, krkavina, vrijes, bušin,
ružmarin, kadulja i smilje, navodi Poštenjak.

Na površinama uz objekte preporučljiva je sadnja bjelogoričnih vrsta.

 

 

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Najčitanije