Prema petom izdanju izvještaja Uskladiti
ili Zatvoriti, koje je objavljeno danas, smrtonosno zagađenja vazduha iz
termoelektrana na ugalj na Zapadnom Balkanu se 2022. godine povećalo, umjesto
da se smanjuje.
Zagađenje se povećalo u poređenju sa
2021. godinom za sve tri regulirane zagađujuće materije: sumpor dioksid (SO2),
lebdeće čestice i azotne okside (NOX). Po prvi put, ukupne dozvoljene
vrijednosti za NOX su premašene. Izvještaj je dostupan na LINK-u.
Pet godina nakon što su, 1. januara 2018.
godine, na Zapadnom Balkanu stupili na snagu novi standardi zagađenja zraka,
emisije SO2 iz termoelektrana koje su uključene u nacionalne planove
za smanjenje emisija Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije,
su i dalje bile 5,6 puta više od dozvoljenih.
Denis Žiško iz Aarhus centra u BiH kaže da je krajnje vrijeme da se političari uozbilje, prestanu trošiti vrijeme i novac na bajke
o zamjenskim blokovima i počnu ispunjavati preuzete međunarodne obaveze.
“Prioritet bi im trebao biti zaštita zdravlja građana, a ne politički populizam
i tenderi”, poručuje Žiško.
Po prvi puta, TE Bitola u Sjevernoj Makedoniji
je bila postrojenje sa najvišim emisijama SO2 i lebdećih čestica u
regionu, koje su se gotovo udvostručile u usporedbi s 2021.
Davor Pehchevski, voditelj kampanje protiv
zagađenje u Bankwatchu istakao je da je nivo zagađenja na Zapadnom Balkanu je
potpuno neprihvatljiv.
“Vlade se moraju uhvatiti u koštac sa situacijom i ne
dozvoliti da elektroprivrede donose svoja pravila. Potreba da se smanji
zagađenje i povećaju energetska efikasnost i održivi oblici obnovljive energije,
je veća nego ikad. Zbog grubih omaški u ranijim godinama, sada sve treba
uraditi dvostruko brže”, kaže on.
Dugotrajni prekršitelj termoelektrana Ugljevik
nastavio je probijati ograničenja SO2 unatoč tome što ima ugrađenu
opremu za odsumporavanje. Još uvijek nije jasno jesu li za to krivi tehnički
problemi ili se radi o pokušaja Elektroprivrede RS da uštedi novac i poveća
proizvodnju. Emisija lebdećih čestica iz termoelektrane Gacko 2022. godine
ostala je alarmantno visoka, 12 puta veća od dopuštene. Elektroprivrede RS
također je nedavno najavila planove za spaljivanje goriva dobivenog iz otpada,
u ovom postrojenju.
Dragan Ostić iz Centra za životnu sredinu, kaže da svjedočimo sve češćim pobunama mještana kojima je dozlogrdilo da udišu tako zagađen
vazduh.
“Donosioci odluka imaju dvije opcije: da nastave sa ovako štetnim
djelovanjem, ili da krenu sa politikama koje će uticati na smanjenje
zagađenosti, jer će u suprotnom država ostati bez naroda”, rekao je Ostić.
Termoelektrana u Pljevljima radi ilegalno od
kraja 2020. godine, kada je premašeno dodijeljenih 20.000 sati rada, dopuštenih
nakon 1. januara 2018. godine. U 2022. godine, pridružile su joj se blokovi
Tuzla 4 i Kakanj 5, kao i srpska termoelektrana Morava, koje su također radile
preko svojih ograničenja od 20.000 radnih sati.
Do kraja juna, sve zemlje moraju predati nacrt
Nacionalnog/integralnog energetskog i
klimatskog plana (NECP), koji će morati uključivati planove za zatvaranje termoelektrana na
ugalj.