Naime, o svemu što se bude ubuduće dešavalo, počevši od toga da je predsjednik RS-a Milorad Dodik
najavio da će potpisati ukaze o proglašenju zakona o neprovođenju
odluka Ustavnog suda BiH i o neobjavljivanju odluka visokog predstavnika
u Službenom listu RS-a, prvi koji će morati donositi odluke je upravo
Tužilaštvo. Moraće odlučiti da li da pokrenu istrage, da li će podizati
optužnice… po osnovu Schmidtovih izmjena.
S obzirom da su se prethodne izmjene Krivičnog zakona BiH, koje je nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Inzko,
pretvorile u mrtvo slovo na papiru, isključivo zbog načina kako ih
tumači Tužilaštvo BiH, pitali smo ih koliko im Schmidtove izmjene mogu
pomoći u radu. Hoće li ove izmjene omogućavaju djelovanje u slučaju
napada na ustavni poredak zemlje. Drugim riječima, hoće li biti hapšenja
zbog napada na ustavni poredak.
– Izmjene zakona koje je donio Visoki predstavnik, su precizirale
određene radnje i postupanja, koja se smatraju kaznenim djelima, u članu
156. (Napad na Ustavni poredak), članu 203a. (Neizvršavanje odluka
visokog predstavnika) i članu 239. (Neizvršenje odluke Ustavnog suda
Bosne i Hercegovine, Suda Bosne i Hercegovine, Doma za ljudska prava ili
Europskog suda za ljudska prava), te će olakšati tužiteljima donošenje
tužiteljskih odluka – rečeno je u Tužilaštvu BiH.