Istraživanje koje je ove godine
sprovedeno u SAD pokazalo je da je zanimanje data scientist najpoželjnije. Nije
ni čudo kada vidite kolika plata vas očekuje – 116.000 dolara na godišnjem
nivou. A to je prosek.
Većina ljudi u regionu nije ni čula za
data science. I Branko Kovač, jednim od osnivača udruženja “Data science
Srbija”, priznaje da je to zanimanje teško opisati. Ono što je zanimljivo
jeste da ovi stručnjaci vrlo lako mogu da rade i za kompaniju Marka Zakerberga.
– Među zaposlenima u ovoj branši ima
najviše programera i matematičara, ali i mašinaca, psihologa, elektrotehničara,
biologa, geodeta, finansijskih stručnjaka, lingvista… Uz pomoć podataka,
matematike i programiranja se određuje raspoloženje ljudi na društvenim
mrežama, odobravaju bankarski krediti, planiraju marketinške kampanje, rade
genetska istraživanja, konstruišu inteligentni roboti i predviđaju rezultati
izbora. Sve ovo se danas naziva Data Science. Takođe, Data Science je i kada
vas Fejsbuk prepozna na slici ili kada vam Amazon preporuči novu knjigu za
kupovinu – rekao je Branko na početku razgovora za „24 sata”.
Međutim, ukoliko biste želeli da
upišete ovaj smer na nekom fakultetu u Srbiji, nećete ga pronaći.
– Fakultet za data science ne postoji
još uvek, barem ne kod nas. Ovoj oblasti se koliko-toliko može prići
studiranjem na Elektrotehničkom, Matematičkom fakultetu ili FON-u, ali to je
sve – navodi naš sagovornik.
Kao što ne postoji fakultet za data
science, tako ne postoji ni srpski naziv za ovo zanimanje. Nekada je to
inženjer, nekada analitičar, ali jednoznačnog naziva nema. U Hrvatskoj je
“data scientist” preveden kao “podatkovni znanstvenik”.
– Data Science je prilično širok pojam
koji podrazumeva različite veštine i znanja. Danas je moderno biti data
scientist, ali teško da postoji adekvatan prevod na naš jezik – rekao je on.
Na Zapadu, plate u ovoj oblasti su
odlične, često veće od plata u ostatku IT struke.
– Potražnja za ovim poslom u SAD i
Evropi je ogromna i postoji ozbiljan deficit stručnjaka. U Srbiji situacija
nije tako sjajna – broj poslova je i dalje mali u odnosu na
“klasično” programiranje, a plate dosta variraju. Međutim, data
science u Srbiji je tek u povoju i verujem da će se situacija u narednim
godinama značajno promeniti – navodi naš sagovornik.
U šali se kaže kako je to osoba koja
bolje zna statistiku nego bilo koji programer i osoba koja bolje programira
nego bilo koji statističar.
– Ovaj opis nije daleko od istine.
Data scientist mora da ima dobra znanja iz obe navedene oblasti – dobro
programersko znanje, matematičkih algoritama, verovatnoće i statistike. Zbog
toga je “prirodno” što se ovim poslom bave mahom softverski inženjeri i
matematičari – zaključuje Branko Kovač.