Voz sa nešto više od
400 izbjeglica stigao je u noći sa srijede na četvrtak u Dobovu u
Sloveniji iz pravca Hrvatske. Smješteni su u obližnji prihvatni centar
odakle će u grupama biti prevezeni do graničnog prelaza sa Austrijom
Šentilj.
Prva je to grupa izbjeglica iz ratom zahvaćenih zemalja
Bliskog istoka koje su nakon nekoliko dana pauze propuštene balkanskom
izbjegličkom rutom, nakon što su prošli proces registracije na
makedonsko-grčkoj granici, provjere u Šidu u Srbiji, potom u Hrvatskoj, i
doputovali u Sloveniju, javlja Anadolu Agency (AA).
– Izbjeglički pritisak ne jenjava –
Istovremeno,
na grčkoj granici prema Makedoniji, na prelazak čeka nekoliko hiljada
izbjeglica uglavnom iz Sirije, Iraka i Afganistana.
Migracijski
pritisak na evropske zemlje, a time i na zemlje Zapadnog Balkana kroz
koje prolaze, ne jenjava. Pokušaji usklađenog pristupa prema
izbjeglicama koje prolaze na putu ka zapadnoevropskim državama
rezultirali su nedavnim potpisivanjem sporazuma između čelnika policija
pet zemalja na balkanskoj ruti čija je primjena počela ove sedmice.
Šefovi
policija Hrvatske, Srbije, Slovenije, Makedonije i Austrije dogovorili
su sporazumom uvođenje zajedničke registracije izbjeglica na
grčko-makedonskoj granici i organizovanju njihovog prevoza do Austrije.
Kroz taj proces biće obavljena identifikacija i uzeti biometrijski
podaci migranata, kako bi se odredilo da li dolaze iz zemalja u kojima
im je život ugrožen, poput Sirije, Iraka i Afganistana. Njima se neće
odmah na grčko-makedonskoj granici davati status tražilaca azila, već će
to biti učinjeno u Austriji ili u nekoj drugoj zemlji u koju su
krenuli.
Primjena sporazuma, koji je uslijedio nakon što je
Austrija uvela dnevne kvote ulaska izbjeglica i ograničila prijem
zahtjeva za azil, na makedonsko-grčkoj granici dovela je do usporavanja
protoka izbjeglica balkanskom rutom, ali i uzrokovala gomilanje velikog
broja ljudi u Grčkoj, koji dolaze uglavnom iz Turske, i nastavljaju ka
makedonskoj granici. Za prolazak migranata je uvjet da dolaze iz Sirije
ili Iraka te da traže azil u Njemačkoj ili Austriji.
U Makedoniji, gdje počinje proces profilacije migranata
prema sporazumu pet zemalja na balkanskoj ruti, smatraju kako će
eventualne restriktivne mjere na sjeveru ove rute sigurno uticati na
situaciju i protok migranata iz Grčke preko Makedonije i dalje.
– Nastavak vala na proljeće –
“Pomno pratimo izjave iz
Austrije, Slovenije i Hrvatske. S druge strane, imamo saznanja da će
Vlada Makedonije, čim dođe do promjena na sjevernoj granici, odmah
zatvoriti južnu i to je stav makedonske Vlade od početka izbjegličke
krize”, istakao je predstavnik UNHCR-a u Makedoniji Mohamed Arif.
On smatra da će se izbjeglički val nastaviti i na
proljeće i ljeto ukoliko ne dođe do okončanja sukoba u zemljama Bliskog
istoka.
“Naravno, proljeće dolazi, doći će i ljeto, i to je
jedan od faktora koji utiču na to da li će biti još ljudi. Međutim,
činjenica da sukobi ne jenjavaju ni u Siriji, ni u Iraku, niti u
Afganistanu, znači da će se izbjeglički val nastaviti”,, kazao je
predstavnik UNHCR-a u Makedoniji.
U ovoj zemlji postoje dva prihvatna centra za
izbjeglice, na južnoj i na sjevernoj granici, koji kao i oni u Hrvatskoj
i Sloveniji, služe samo za tranzit.
“Oni tamo mogu provesti 6-12 sati, maksimalno do 18
sati, i imaju dobre uslove. Kapacitet za smještaj izbjeglica je oko
2.000, u prihvatnom centru Vinojug 1.500 i u Tabanovcima 500”, istakao
je Arif.
On je dodao da su Vlada i građani Makedonije ograničenim
sredstvima kojima raspolažu i uz pomoć UNHCR-a, UNICEF-a i drugih
UN-ovih te nevladinih organizacija u zemlji pružili pomoć za više od
700.000 izbjeglica koje su prošle kroz zemlju.
Prema podacima Ministarstva vanjskih poslova Makedonije,
ta zemlja neće niti želi zatvoriti granice za izbjeglice. Ministarstvo
je najavilo da će Makedonija nastaviti podržavati sveobuhvatno rješenje
za izbjegličku krizu. Vlasti Makedonije u ponedjeljak su saopćile kako
su od početka izbjegličke krize potrošili više od 10 miliona eura, a da
obećana sredstva od strane EU još nisu dobili.
U susjednoj Srbiji nadaju se da će potpisani sporazum
osigurati lakšu proceduru prolaska izbjeglica kroz zemlje na balkanskoj
ruti.
“Važno je da se ustanovi jedinstvena politika, jer sada u
Srbiji imamo situaciju da imamo jedan broj ljudi koji, recimo,
prevodioci na Hrvatskoj granici nisu pustili, jer su oni procenili da
oni nisu Avganistanci ili Sirijci, što svakako nije dobra praksa, jer ne
možemo da se složimo sa tim da prevodioci mogu da određuju ko jeste
Avganistanac ili Sirijac, a ko ne, tako da ova jedinstvena isprava, koja
treba da zaživi, će da reši tu situaciju”, smatra državni sekretar
Ministarstva za rad, boračka i socijalna pitanja u Vladi Srbije Nenad
Ivanišević.
– Nijedna zemlja ne smije zabraniti prolazak –
Dodao je
da ako je bilo ko od izbjeglica dokazao svoje porijeklo i dolazi iz
zemlje zahvaćene ratom te ako ima svu potrebnu dokumentaciju, nijedna
zemlja ne bi smjela unilateralno donijeti odluku da ta osoba ne može
proći kroz njenu teritoriju, odnosno da ne dođe do Austrije, Njemačke
ili neke druge zemlje u koju je krenula.
“Naša očekivanja su da ćemo posle osam meseci napokon
imati jedinstvenu evropsku odluku po tom pitanju, što bi značilo da u
Srbiji ne bi trebalo da bude dužeg zadržavanja izbeglica, kao što ih
nije bilo ni do sada. Ako zaživi taj jedinstveni način profilisanja,
mislim da ne bi trebalo da se dešavaju onakve scene kakve smo imali
prilikom zatvaranja jedne, druge ili treće granice”, naveo je
Ivanišević.
Ukoliko Evropa nastavi sa politikom otvorenih granica,
da migranti mogu da dolaze u neograničenom broju, i Srbija svakako
očekuje povećanje njihovog broja, jer je i prošlog proljeća migracija
krenula velikim intenzitetom od dana kada se ta politika obznanila,
napomenuo je Ivanišević i dodao: “Ali, sve zavisi od odluka Austrije,
Njemačke, o broju ljudi koje mogu i žele da prime ove godine, od čega će
verovatno zavisiti i priliv tih ljudi”.
Izbjeglice iz
Srbije dalje nastavljaju put prema Hrvatskoj. Privremeni izbjeglički
centri u Slavonskom Brodu u Hrvatskoj i oni u Sloveniji prethodnih dana
bili su skoro prazni.
“Od početka migracijske krize,
kroz Hrvatsku je prošlo više od 650.000 migranata. U zadnje vrijeme,
priljev migranata je nešto smanjen. Vrlo je teško sada decidirano
spominjati da li je riječ o vremenskim uvjetima ili su u pitanju neki
drugi razlozi. Tjedan dana prije, priljev migranata je bio od 2.500 do
3.000 dnevno. Centar je kapaciteta oko 4.000 migranata. Preporučen je za
boravak 24 sata, međutim, migranti se ne zadržavaju duže od tri sata”,
kazala je u utorak Kata Nujić, glasnogovornica Policijske uprave
Brodsko-posavske, za vrijeme boravka ekipe Anadolu Agency u Zimskom
tranzitnom centru u Slavonskom Brodu u Hrvatskoj, koji je počeo sa radom
3. novembra prošle godine i kroz koji je od tada prošlo 350 hiljada
migranata.
– Od Šida do Dobove vozom –
U skladu sa protokolom između Srbije i Hrvatske,
migrante se u Srbiji upućuje na željezničku stanicu u Šid odakle se
vozom transportuju do centra u Slavonskom Brodu u Hrvatskoj gdje se radi
registracija, a potom migranti nastavljaju put prema Dobovi u
Sloveniji.
“U svakom vlaku je i policijsko osiguranje. Ovaj centar
je pod vrlo visokom razinom sigurnosti, dakle od samog ulaska u centar i
kompletan centar je pod video nadzorom. Migranti se ovdje zadržavaju
onoliko koliko je potrebno da prođe postupak registracije, odnosno da im
se podijeli sve ono što je neophodno u hrani i odjeći, a to je oko tri
sata”, naglasila je Nujić.
U centru je angažovano oko 500 osoba na radu sa
migrantima. Kažu kako bi bilo kakva procjena o novom valu migranata na
proljeće bila ravna spekulaciji.
Slažu se s ovom ocjenom i u Ministarstvu unutrašnjih poslova Slovenije.
“Činjenica je da se pitanje pojačanih migracijskih
pritisaka ne može riješiti bez zajedničkog pristupa EU i usklađene
saradnje svih država na migrantskoj ruti. Toga smo sada već svjesni svi i
počeli smo još efikasnije sarađivati sa ciljem da se migracijski
pritisak na Evropu reducira. Naravno, neophodno je da svi migranti koji
imaju pravo na međunarodnu zaštitu i čiji životi su u njihovim izvornim
država ugroženi zaštite te budu primljeni u EU. Međutim u migracijski
val se pomiješao i veliki broj ekonomskih migranata, odnosno migranata
koji imaju alternativne motive dolaska u EU, kao što su studij,
zaposlenje i slično. Stoga je neophodno da se ti migranti što prije
identifikuju i izdvoje iz migracijskog vala, ukoliko želimo ovoj prvoj
grupi migranata, kojima je istinski ugrožen život u domovini, omogućiti
da stignu do EU”, poručili su iz slovenskog MUP-a.
Nadaju se kako će se uz dosadašnje mjere i usklađenim
pristupom svih država u sljedećim mjesecima uspjeti postići da se
migrantski val reducira, a da ipak svim migrantima koji imaju pravo na
međunarodnu zaštitu uspiju omogućiti dolazak u EU.
Marko
Buono, koordinator UNHCR-a iz Italije, je kazao da su njihovo prisustvo u
Hrvatskoj povećali nakon velikog izbjegličkog vala u septembru prošle
godine. Prvo su, prema njegovim riječima, bili u Bapskoj i Opatovcu, a
nakon toga su došli u Prihvatni centar u Slavonski Brod.
“Naše aktivnosti se uglavnom zasnivaju na zaštiti ovih
ljudi i pružanju podrške vladi u organizaciji prihvata izbjeglica”,
pojasnio je Buono.
Govoreći o najavama da će, ukoliko ne dođe do primirja
na Bliskom istoku, doći do novog vala izbjeglica, Buono je istakao da
niko zapravo ne zna šta će se dogoditi u narednim mjesecima. Međutim,
njihova zadaća je da budu u pripravnosti i spremni ukoliko do toga i
dođe.
– Pripreme u BiH, Crnoj Gori i Kosovu –
Bosna i
Hercegovina, Crna Gora i Kosovo, iako nisu dio dosadašnje balkanske rute
kretanja izbjeglica i migranata, pomno prate situaciju, i kako tvrde
njihove vlasti, spremaju se za evenutalnu promjenu ili proširenje
sadašnje rute.
Bh. vlasti tvrde kako za sada nema naznaka da bi izbjeglice koje
se kreću dobro organizovanom i kontrolisanom balkanskom rutom mogle
početi prelaziti granicu BiH.
Vijeće ministara BiH oformilo je Koordinaciono tijelo za
pitanja migracija koje od 29. septembra funkcioniše kao operativni
štab. Entitetski predstavnici zaduženi za oblasti migracija, od viza,
azila, granične policije do iseljeništva, od tada rade koordinisano i
prate situaciju u zemljama okruženja, kazala je pomoćnica ministra
sigurnosti BiH za migracije Murveta Džaferović.
Ona tvrdi kako BiH trenutno ima dovoljno kapaciteta za
određen broj izbjeglica, a ukoliko bi došlo do masovnog priliva smještaj
bi se rješavao stavljanjem u funkciju pet kasarni koje spadaju u tzv.
neperspektivnu vojnu imovinu.
“Trenutno imamo 150 mjesta za tražitelje azila, on se
može brzo povećati za 150 mjesta. Za izbjeglice imamo 250 mjesta i može
se uvećati za 100 mjesta. Azilantski centar se nalazi u Delijašu i on
zadovoljava sve standarde, readmisioni centar i centar za izbjeglice
nalaze se u Salakovcu, dok je migracioni centar u Istočnom Sarajevu.
Činjenica je da bi za pomenute kasarne trebala značajna finansijska
sredstva, postoje definisane lokacije ,ali sada ulagati u takve objekte
nije racionalno”, istakla je Džaferović.
Prema saznanjima bh. vlasti, ruta Grčka – Makedonija –
Srbija – Hrvatska – Slovenija – Austrija je dobro organizovana i
kontrolisana i nema osnova da će doći do njene promjene.
“Prema našm saznanjima, ova ruta neće ići preko BiH, jer
nije realno i nema osnova da bi se mijenjala. Mislim da nas eventualna
ruta ne bi nespremne dočekala. Činjenica je da BiH ima finansijkih
problema kao i zemlje regiona, trebaju sredstva, ali što se tiče procesa
upravljanja situacijom, mislim da je BiH spremna”, naglasila je
Džaferović.
Jedna od opasnosti na koje BiH obraća posebnu pažnju
jesu ilegalne migracije nastale nakon postavljanja “fizičkih barijera”,
odnosno zatvaranja granica nekih evropskih zemalja.
“Zato mi prioritetno želimo jačati graničnu policiju.
Sve vrijeme slijedimo politiku zemalja Evropske unije i zemalja regiona.
Kako se one budu ponašale, i mi ćemo se tako ponašati”, zaključila je
Džaferović.
I nadležne službe Crne Gore tvrde kako su spremne za
eventualni priliv izbjeglica. U blizini graničnog prelaza Božaj, koji
vodi iz pravca Crne Gore prema Albaniji, u mjestu Nikine Uvale, uređen
je prostor na kojem će u slučaju većeg priliva izbjeglica u Crnu Goru
biti sagrađeno šatorsko naselje.
Centar za tražioce azila ima 80 mjesta, prihvatilište za
strance ima 50 mjesta i JU “Ljubović” 25 mjesta, što čini 155
raspoloživih mjesta. Iz Vlade Crne Gore je ranije saopšteno da će se
adaptiranjem objekata policije Krenza kod Podgorice i Zoganje kod
Ulcinja dobiti oko 500 mjesta.
“U navedenim smještajnim objektima, bilo bi obezbijeđeno
oko 650 mjesta. Takođe, formirala bi se šatorska naselja od 1.000
mjesta na različitim lokacijama shodno procjeni situacije. Imajući u
vidu dosadašnja kretanja izbjeglica i migranata, može se očekivati da bi
najveći broj lica u Crnu Goru došao iz pravca Albanije, Kosova i
Srbije, u rejonu graničnih prelaza Božaj, Kula, Sukobin, Dobrakovo,
Jabuka, Dračenovac”, ocijenila je crnogorska Vlada u informaciji o
izbjegličkom valu.
Slobodan Raščanin iz UNHCR-a kazao je da se u periodu od
2011. do 2015. broj tražilaca azila u Crnoj Gori kretao i do nekoliko
hiljada na godišnjem nivou, po čemu je bila u vrhu zemalja regiona po
broju tražilaca azila u odnosu na broj stanovnika.
“U periodu od januara do juna 2015., preko 1.500 ljudi
podnijelo je zahtjev za azil u Crnoj Gori. Međutim, od jula 2015.
godine, kada je BJR Makedonija izmijenila svoj Zakon o azilu,
uspostavljena je ruta preko Makedonije i Srbije, zbog čega su brojke sa
kojima se srećemo u Crnoj Gori značajno manje u odnosu na prethodni
period”, rekla je Raščanin.
– Marokanci najčešći tražitelji azila u Crnoj Gori –
U januaru ove godine je ukupno 58 osoba zatražilo azil u Crnoj Gori.
“U najvećem broju radilo se o licima iz Maroka, koja su,
kao i većina ostalih, u Crnu Goru došla preko Albanije, nakon određenog
vremena provedenog u Grčkoj, dok su u značajno manjem broju azil
tražila lica iz Somalije, Ukrajine, Palestine… Iz zemalja koje su
pogođene ratnim sukobima i iz kojih dolazi najviše izbjeglica, poput
Sirije, Afganistana i Iraka, u proteklih par mjeseci bilo je tek
nekoliko osoba koji su zatražile azil u Crnoj Gori”, kazao je Raščanin.
Većina tražilaca azila napušta Crnu Goru ubrzo nakon podnošenja formalnog zahtjeva za azil.
Valon Krasniqi, direktor Direktorijata za džavljanstvo,
azil i migracije pri Ministarstvu unutrašnjih poslova Kosova kaže da
nizak nivo ekonomskog razvoja čini Kosovo neatraktivnim za tražioce
azila.
Ipak, kao i druge zemlje regiona, Kosovo bi moglo biti zemlja
tranzita izbeglicama, a u prilog tome govori podatak da je Kosovo prošle
godine imalo 70 tražilaca azila, većinom iz Sirije, koji nisu izrazili
interesovanje da ostanu na Kosovu.
I Kosovo je počelo pripreme za slučaj dolaska većeg
broja migranata i krajem prošle godine je izgrađen plan reagovanja koji
predviđa korake koje treba da preduzmu institucije, kao i budžetske
troškove.
– Grčka – Albanija – Crna Gora kao nova ruta –
“Identifikovali smo i određen broj objekata, koji bi
pored Centra za azil, koji ima ograničen kapacitet za 100 ljudi, bili
prikladni za smještaj izbeglica”, kazao je Krasniqi.
Vlasti prate situaciju, jer ukoliko bi došlo do
zatvaranja granica nekih zemalja, dodaje Krasniqi, talas izbeglica bi
mogao doći i do Kosova.
“Ipak, zbog geografskog položaja verujemo da bi Kosovo
posljednje bilo pogođeno talasom izbjeglica, jer i da se promijeni
aktuelna ruta, postoje šanse da oni krenu primorskom linijom od Grčke ka
Albaniji, pa preko Crne Gore i drugih zemalja”, kazao je zvaničnik
MUP-a Kosova.
Ove godine je, napominje Krasniqi, azil na Kosovu
zatražilo 14 osoba, uglavnom iz Sirije, ali ih je trenutno samo četvoro u
Centru za azilante u Maguri, nedaleko od Prištine. On podseća da je
zamenik premijera Hashim Thaci izjavio da Kosovo može da primi oko 500
izbeglica i da im omogući integraciju u društvo, ali to je za slučaj
dogovornog prijema izbjeglica, dok bi u slučaju da izbjeglice u velikom
broju dođu same, bio aktiviran pripremljeni plan reagovanja.