Pivo – pitanja i odgovori za početnike

Je li čaša toliko bitna?

Jeste.
To je najčešće postavljano pitanje i većina misli kako se radi o
najobičnijem preseravanju. Čaša apsolutno prezentira ukus piva koje
pijete. Različiti oblici stakla će apsolutno utjecati na sve, od toga
kako vam pivo dotiče jezik, pa do same arome. Ako vam to zvuči
nevjerovatno, probajte belgijski dubbel piti iz obične čaše za vodu, a
zatim probajte isto pivo piti iz tulipan čaše sa kratkim postoljem.
Razliku možete osjetiti već i na tako banalnom primjeru. Ukratko, piva
sa visokim postotkom alkohola se služe u manjim čašama. Većinom čašama
za konjak, sa niskim postoljem. Dok se piva sa manjim postotkom alkohola
služe u pint čašama, širim i robusnijim. Ako se pitate da li trebate
imati čašu za svaki stil piva, odgovor je ne. Vinske čaše su odlične za
većinu vrsta piva. Dakle, čaša je bitna onoliko koliko vam je i ukus
piva bitan. Ako pivo pijete samo da utolite žeđ, onda vam je svejedno
makar ga pili i iz boce. Ukoliko želite u pivu uživati, da, čaša je
bitna i važna.

Kakva je uopšte razlika između portera i stouta?

Iako
je riječ o tamnim pivama, to su dva različita stila piva. Svojevremeno u
Engleskoj, stout je bio naziv za jači porter. Dakle, to je jedna od
polaznica za razlikovanje. Porter ima manji postotak alkohola, dok stout
najčešće ima postotak preko 9%. Druga stvar je i sam način pravljenja
tih piva. Dok se za porter koriste klasične vrste ječma, u stoutu se
koriste pržene vrste ječma, pa tako stout ima prepoznatljive ukuse crne
kafe i čokolade. Porter je više off flavour. Ukratko, razlike i ne bi
trebale da vas brinu. Uživajte i u jednom i u drugom stilu.

Pale Ale i India Pale Ale je isto?

Ne.
Riječ je opet o dva različita stila, i kao u predhodnom slučaju,
razlikuje ih prije svega postotak alkohola. Pale Ale ima niži postotak
alkohola, a India Pale Ale viši. Također, intenzitet ukusa i arome ide
na stranu India Pale Ale (IPA). Kako je riječ o sličnim stilovima, ne
treba previše da vas bune ti nazivi. Ako želite pivo punijeg okusa,
pijte IPA, a ako vas zanima pivo malo više začinjeno od običnog lagera,
uzmite onda Pale Ale. Ako počinjete sa craftom tek, počnite taj svijet
sa Pale Aleom. IPA je too much za jednog dugogodišnjeg konzumenta
jeftinog lagera.

IBU je samo gomila nekakvih brojeva?

Ne.
IBU, oznaka na etiketi označava jedinicu gorčine piva. Brojevi idu do
100. Što je broj veći, time je i gorčina piva koje pijete veća. Ukratko,
njemačka piva možete očekivati da imaju jako nizak IBU, dok IPA ima
jako visok. Koliko je važan taj broj vi sami odlučujete odabirom piva
koje pijete.

Je li me pjenom zakidaju na točenom pivu?

Ne.
Pjena pomaže aromama u pivu da dođu do izražaja. Ukoliko u čaši nema
pjene postoje dva razloga za to. Čaša nije dobro isprana i ima
deterdženta na sebi. Pivo nije dobro napravljeno. Postojanost pjene i
njeno zadržavanje na stjenkama čaše je bitno za procjenu kvaliteta piva i
zove se lacing. Pjena je ukratko, jako bitna u pivu.

Zašto se neka piva serviraju topla?

Prosječan
konzument piva vjeruje da pravo pivo mora biti hladno, što je sasvim
pogrešno. Temperatura serviranja piva je jako važna i utječe na njegov
ukus. Lager piva se serviraju na 5-7 stepeni, dok stout ili porter na 15
stepeni. Zašto je to bitno? Zato što pivo na nižim temperaturama ne
pušta nikakve arome. Kako lager praktično i nema u sebi izražene arome,
zato se i servira hladniji. S druge strane, stout je jako kompleksno
pivo sa širokim spektrom okusa i arome, pa je zato bolje da ga se
servira toplije. U običnim pubovima, sva piva su istim frižiderima, na 5
stepeni. Dakle, ako naručujete kompleksnija piva, ne pijte ih odmah,
nego pustite 10 minuta da se malo ugriju. Inače, to je bacanje novca.

Je li hmelj stvarno toliko važan?

Jeste.
Vrsta hmelja uveliko doprinosi aromi piva koje pijete. Američki
hmeljevi su citrusni i imaju izrazite tropske arome. Engleski hmeljevi
su cvijetni, dok su australijski malo manje citrusni od američkih.
Količina i kombinacija hmeljeva u vašem pivu je različita u svim
stilovima. Dok se u lageru stavljaju jedne i jako minimalne vrste
hmelja, u IPA-ma se recimo rade razne kombinacije hmeljeva u enormnim
količinima. Odatle dolazi svježina u IPA-ma.

Mogu li vratiti svoje pivo?

Da.
Piva nekada znaju biti inficirana. Inficirana piva se mogu piti bez
bojazni za zdravlje, međutim, u sebi imaju neželjene okuse i sasvim je u
redu da ih vratite. S druge strane, svi ukusi su različiti, pa konobar
vam neće uzeti za zlo ako uljudno tražite drugo pivo.

Šta znači tripel u belgijskim pivima?

Doslovno
troduplo. Od količine fermentabilnog ječma u pivu, pa do samog procesa
fermentacije. Riječ je o najkopleksnijim pivima na svijetu, pa ako vam
se belgijsko pivo ne dopada, ne brinite, jer za belgijski tripel, nepce
vam mora biti istrenirano. U prosjeku, to su piva od 8% alkohola sa jako
kompleksnim okusom, mirisom i aromom.

Kako da znam koja piva je za mene?

Testiranjem.
Ne pijte nikada isto pivo. Naručujte uvijek drugačije pivo, jer uvijek
ima bolje od onoga koje mislite da je najbolje. Prijavite se na pivske
večeri, gdje možete probati razna piva uz prateća objašnjenja. I budite
iskreni u ocjenama. Ako je pivo previše voćkasto, ništa vas ne košta da
kažete naglas da je to too much za vas. Milion ljudi, milion ćudi. Ali
ne trošite cijeli život na jedno pivo. Pogotovo ne u vremenu kada ima
toliko kvalitetnog piva u svijetu i kada je pivo aposlutni trend.

Voda je najvažnija u pivu?

Da.
Međutim, ako vas ubjeđuju da je upravo njihova voda najbolja za pivo i
da takve vode nema nigdje, znajte da vas lažu. Voda u pivu se tretira na
jednak način, bilo da je riječ o proizvodnji na Novom Zelandu ili
Makedoniji. Različite ph vrijednosti i mineralna svojstva se tretiraju
raznoraznim stabilizatorima i mineralnim dodacima. Niko ne koristi
izvorsku vodu direktno, nego je tretira prije upotrebe. Jedino pivo koje
se svojevremeno pravila od direktne izvorske vode je Pilsner Urquel.
Ali ni oni to više ne čine, jer očito ni izvor nije kao što je bio
nekada.