Ova linija ukinuta je novim “Pravilima plasmana sredstava po
kreditnim linijama i zajmovima Investiciono-razvojne banke Republike
Srpske“, koja je usvojila Vlada Srpske, a koja su stupila na snagu 24.
decembra 2015. godine.
Iz linije „Zajmovi za pravna lica koja odredi Vlada Srpske“ do sada
je, na osnovu ovog vrlo upitnog ekskluzivnog prava izvršne vlasti
Republike Srpske, odobreno 18 ugovora o zajmu vrijednosti od čak 54,8
miliona KM, dok je 17 zahtjeva još u proceduri odobravanja, a jedan je
podnosilac odustao od zajma.
Najveći iznos iz ove kreditne linije dobili su preduzeće „Putevi
Republike Srpske“ i to 12,6 miliona maraka, banjalučka „Toplana“ 7,8
miliona KM, „Elektrokrajina“ Banjaluka šest miliona KM te „Alumina“ iz
Zvornika i Klinički centar Banjaluka po pet miliona KM.
Prema mišljenju ekonomista i bankara ovakva linija nikada nije ni
trebala da bude uvedena jer je očito da je poslužila samo za
finansiranje određenih preduzeća bliskih vlasti, ali i javnog sektora.
Državni novac firmama bliskim vlasti
Najveći broj zajmova su dobile zdravstvene ustanove, ali ova kreditna
linija je bila više nego zanimljiva i privatnim kompanijama poput
“Mikroelektronike” koja je dobila 1,35 miliona KM, dok su u proceduri za
dobijanje kredita “Kaldera” – šest miliona KM, “Nova DI Vrbas” – 6,5
miliona i “Atlantik” – dva miliona KM.
Bivši bankar Srećko Bogunović ističe da uplitanje javnog sektora u
donošenje kreditnih odluka ne može biti tržišno orijentisano i sačuvano
od rizika koji nisu čisto komercijalni.
„Ovdje se upliće politički momenat koji može biti više ili manje
odlučujući. To je, svakako, nešto što ne treba raditi i ne vjerujem da
je pri odobravanju ovih kredita preovladavao ekonomski momenat i da se
vodilo dovoljno računa o kreditnom riziku, nego da su neki „miljenici“
bili favorizovani u odnosu na one koji stvarno mogu podnijeti tak
krediti rizik“, kazao je Bogunović za CAPITAL.
On je istakao da je ova linija vjerovatno uvedena zbog toga što je
trebalo podržati neke firme koje su od posebnog značaja za javni sektor.
„Ako javni sektor želi nekoga podržati, a s druge strane, banke
procijene da je to rizično više nego što su one spremne podržati, onda
je jedini izlaz da Vlada to uradi direktno, bez bankarskog sektora.
Gledajući preduzeća koja su dobila kredit iz ove linije, vidimo da je tu
bilo i dosta popunjavanja budžeta javnog sektora. Taj novac nije trebao
da bude utrošen na takav način, ali očito je to bio način da se pomogne
preduzećima koja su u problemima sa likvidnošću, a u suštini su u
vlasništvu Vlade“, naglasio je Bogunović.
Direktor Investiciono-razvojne banke Republike Srpske Snežana Vujnić
kaže za CAPITAL da nije upoznata sa razlozima zbog kojih je Vlada
Republike Srpske ukinula ovu kreditnu liniju.
„Za sada se dug servisira u skladu sa anuitetnim planovima, a
značajan broj preduzeća još uvijek nije povukao sav odobreni novac“,
istakla je Vujnićeva.
Ukinuta i kreditna linija za poljoprivredu
Novim Pravilima plasmana ukinuta je i kreditna linija „Zajmovi za
poljoprivredu i industriju prerade poljoprivrednih proizvoda“ iz koje je
do sada kroz 41 zajam odobreno ukupno 38,8 miliona KM. Najveći korisnik
ovog zajma je bila ZP „Elektrokrajina Banjaluka“ koja je dobila šest
miliona KM, te „Protivgradna zaštita Republike Srpske“ koja je „povukla“
5.000.000 KM.
Vujnić kaže da je novim Pravilima plasmana IRB-a smanjena izlazna
kamatna stopa prema finansijskim posrednicima za pola procenta što će
automatski uticati i na smanjenje kamatne stope za krajnje korisnike.
„Takođe, omogućili smo plaćanje poreskih obaveza iz sredstava fondova
kojima upravlja IRB, dok smo u beneficiranu grupu korisnika stambenih
kredita uvrstili i osobe sa invaliditetom“, naglasila je ona.
Vujnićeva je istakla da IRB u ovoj godini planira da plasira oko 200 miliona KM kroz hartije od vrijednosti i kredite.
Izvor: Capital.ba