Četvero ljudi je umrlo, preko 2000 ih je ozlijeđeno, a materijalna
šteta još uvijek se zbraja. No, sudeći prema riječima klimatologa,
ovakvi slučajevi u Hrvatskoj mogli bi biti sve učestaliji.
Udari vjetra bili su i do 180 km/h. “Vjetar je lomio drveće kao da je od papira”
Grmljavinska nevremena praćena snažnim vjetrom i tučom nisu neobična
pojava tijekom ljetnih mjeseci u Hrvatskoj. No, jučerašnje nevrijeme iza
sebe je ostavilo i tri poginule osobe koje su život izgubile nakon što
se od siline vjetra na njih srušilo drveće. Život je izgubio i
vatrogasac iz Slavonije prilikom saniranja štete nakon oluje.
Oluja je u Hrvatsku iz Slovenije doputovala velikom brzinom krećući
se oko 70 km/h. Zagrebačko područje tako je pogođeno vjetrovima brzine
90-115 km/h, dok je na istoku zemlje vjetar dodatno osnažio pa je tako u
Slavonskom Brodu dosegao udare jače od 120 km/h, a u Županji čak 180
km/h.
Nada Radišić iz Slavonskog Broda jučer je svjedočila snažnim udarima
vjetra za koje kaže da do sada u životu nije vidjela. Cijela situacija
ju je uplašila, a jutrošnjim obilaskom prirode kaže da je svjedočila
potpunoj devastaciji drveća.
“Imam 63 godine, već 40 godina svaki dan šetam Polojem u Slavonskom
Brodu. Jutros sam se prošetala ondje ne bih li vidjela kako izgleda
priroda nakon jučerašnjeg nevremena. Nikada do sada nisam vidjela toliki
broj izlomljenog drveća. Šetalište izgleda kao film strave i užasa.
Jako mi je žao što se sve ovo dogodilo, priroda će se obnoviti, ali tu
su bila stabla koja pamtim od djetinjstva.
Živim u naselju i jučer sam kroz prozor gledala kako krov sa zgrade
pada na aute koji se nalaze na obližnjem parkiralištu, a i naš je auto
oštećen. Vjetar je lomio grane kao da su od papira”, ispričala nam je
Nada Radišić.
Klimatolog Grisogono: Jučerašnji događaj je presedan, možemo očekivati još takvih snažnih nevremena
Hrvatska nije navikla na ovakvo ekstremno vrijeme koje odnosi ljudske
živote pa se sve više postavlja pitanje stoje li iza ovakvih naleta
oluja klimatske promjene. O nastanku ove oluje i klimatskim promjenama
na koje klimatolozi posebno upozoravaju zadnjih nekoliko godina
razgovarali smo s Brankom Grisogonom, klimatologom, geofizičarem i
profesorom na zagrebačkom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. On kaže
da je jučerašnje nevrijeme vrlo vjerojatno posljedica upravo klimatskih
promjena.
“Može se reći da vjerojatno je posljedica klimatskih promjena, ali za
sigurnost takve tvrdnje nužno je provesti dodatna istraživanja. U
principu, niti jedan pojedini događaj ne može se a priori pridružiti
recentnim klimatskim promjenama. S druge strane, postoje statističke i
modelarske metode da to dokažu ili opovrgnu, ali za to je potreban
dodatan rad i trud”, priča nam Grisogono.
Kaže kako je jučerašnje nevrijeme presedan za Slavoniju i središnju
Hrvatsku, ali da je donekle slično nevrijeme zadesilo Zagorje i šire
područje Krapine 2008. godine kada se pojavio takozvani superćelijski
kumulonimbus koji je porušio drveća, pokidao krovove i uništio većinu
usjeva tučom veličine lješnjaka do manjih oraha.
“Jučer je bilo nevrijeme nalik tome, s tim da se jučer dogodio koktel
konvektivnih oluja koje je teško staviti u jednu ladicu jer je sustav
prelazio iz jednog režima ponašanja u drugi. U početku je to bio
mezoskalni konvektivni sustav koji je u svojoj najjačoj fazi u svom
južnom dijelu pokazao i značajne osobine superćelijskog kumulonimbusa.
To je jedina konvektivna oluja koja proizvodi vlastitu rotaciju i na
visini ima dovoljno jak vjetar da razdvoji silazne i uzlazne struje tako
da se one ne miješaju. To je donekle slično srcu i strujanju u aortama,
venama, klijetkama i pretklijetkama tako da nema miješanja krvi, što
takvom stvorenju omogućuje da dulje opstane”, slikovito je pojasnio
Grisogono.
Bit će sve više ekstremnih događaja
Velik broj ljudi jučer je snimio pijavice pa ga pitamo jesu li one zadnjih godina, sa sve snažnijim nevremenima, postale češće.
“Odgovor je i da i ne. U sve toplijoj klimi ima sve više potencijalne
toplinske energije koja se onda nužno pretvara u kinetičku energiju
odnosno vjetar, turbulenciju i tako dalje jer svaki sustav želi prijeći u
minimum potencijalne energije, odnosno isprazniti se, a to je sve češća
i žešća klimatska pojava u energetski jačem klimatskom sustavu.
S druge strane, ljudi danas imaju kamere, telefone i bolju
meteorološku opremu nego što su imali prije 50 godina pa stoga i zbog
tehnologije raste vjerojatnost o učestalijim svjedočenjima pijavica”,
objašnjava.
Na upit što sve dolazi s energetski jačim klimatskim sustavom,
Grisogono pojašnjava kako nas u bliskoj budućnosti očekuju sve češće
izmjene ekstremnih događaja te da će, zbog učestalih oscilacija, značaj
prosječnih temperatura biti sve manji.
“Antropogeno djelovanje na klimu je više nego očito. Čovjek je
odgovoran za sve viši energetski nivo klimatskog sustava koji uključuje
oceane, tlo i atmosferu i što je više energije u sustavu, češće su
izmjene ekstremnih događaja, dok uobičajeni prosjeci sve manje znače.
Takav sustav također donosi smanjenje biološke raznolikosti, nove
bolesti, jače zračno, morsko i ostalo onečišćenje”, objašnjava
Grisogono.
“Hrvatska može očekivati i tornada”
Grisogono objašnjava kako statistika superćelijskog kumulonimbusa
kaže da takvi sustavi kao posljedicu imaju nekoliko ljudskih žrtava.
“Superćelijski kumulonimbusi su ujedno i glavni, odnosno vodeći
generatori tornada i pijavica. U Hrvatskoj možemo očekivati tornado.
Češka, Španjolska i brojne druge europske države su ih imale i to nekih
20 posto slabije nego u SAD-u.
To su ekstremni događaji, a krajnji ekstremi nikako nisu normalna
pojava. U Hrvatskoj možemo očekivati tornado, ne ovaj tjedan ili ovaj
mjesec, ali statistički gledano počet će se pojavljivati u kasno
proljeće, ljeto ili ranu jesen”, kaže.
Postoji li mogućnost da usporimo ovakve klimatske ekstreme?
“S jedne strane da, s druge ne. Upozorenja o opasnostima klimatskih
promjena mediji prenose od političari i prate što oni kažu, a ne prati
se struka i znanost. Osim toga, Hrvatska nema niti jedan TV program,
odnosno emisiju posvećenu aktualnim klimatskim promjenama.
Takve emisije postoje na BBC-u i brojnim televizijskim kućama u
svijetu poput SAD-a i Japana. Takvu je emisiju trebalo uvesti još prije
dvadeset godina, ali mi volimo kasniti u svemu. Emisija takvog tipa
trebala bi pokrivati energetiku, poljoprivredu, turizam, promet,
šumarstvo, ribarstvo, vatrogastvo i obrazovanje kao takvo”, objašnjava
Grisogono.
Pitamo ga i može li se u dogledno vrijeme očekivati još ovakvih naleta snažnih nevremena u Hrvatskoj.
“To je teško reći zato što se nebo ‘razbilo’, energija je zračena
kroz olujna nevremena, valove, atmosferske valove i druge poremećaje,
ali prognoza i dalje ostaje da ćemo biti na sve višim temperaturama, a
to onda povećava vjerojatnost ovakvih pojava u budućim vremenima”, kaže
Grisogono.