Iako su neka istraživanja upozoravala da je loša ideja, sve više ljudu radi i 50 i više sati nedjeljno misleći da će im to omogućiti da kasnije uživaju u plodovima svog rada.
Rezultati jednog istraživanja u kom je učestvovalo preko 600.000 osoba, pokazuju da oni koji rade do 55 sati nedjeljno imaju 33 odsto veći rizik da dobiju moždani udar od onih koji nedjeljno rade 35 do 40 sati.
Uzimajući sve ovo u obzir, Švedska je odlučila da se vrati standardnom šestočasovnom radnom danu. Ova promjena je već primijejena u sklopu eksperimenta čiji je cilj upoređivanje troškova i koristi kraćeg radnog dana.
“Mislim da osmočasovn radni dan nije efikasan koliko ljudi misle. Velikije izazov ostati fokusiran na neki radni zadatak punih 8 sati. Istovremeno, tako je veoma teško i da se organizuje privatni život van posla”, rekao je Linus Feldt, glavni izvršni direktor Filimundusa, štokholmskog developera aplikacija.
Na šestočasovni radni dan Filimundus se prebacio prošle godine, i Feldt kaže da se oni nisu pokajali. “Želimo da provodimo više vremena sa porodicama, da vježbamo, a ja sam želio da vidim da li postoji način da se spoje sve te stvari”, rekao je.
Zaključeno je da kraće radno vrijeme rezultira radnom snagom koja je srećnija i odmornija.
Kako bi što lakše zadržali efikasnost uprkos značajnom smanjenju radnih sati, od zaposlenih je zatraženo da se odreknu društvenih mreža i svega što im odvlači pažnju, a i sastanci su svedeni na minimum. Tako se lakše fokusira na posao koji treba da se obavi, uz dovoljno energije za taj zadatak, koje ostane i nakon što se napusti kancelarija
Radni dan je kraći, kondenzovan i radnici imaju motiv da završe svoje obaveze u što kraćem periodu.
Feldt je izjavio da ne samo da je produktivnost ostala ista, već je i manje sukoba među osobljem jer su ljudi srećniji i odmorniji.
Filimundus je uzeo kao primer Tojotine uslužne centre u Geteborgu, koji su prešli na šestočasovno radno vrijeme još pre 13 godina i imaju zadovoljnije osoblje, manje napuštanja posla, a i lakše pridobijaju nove zaposlene.