Portal ističe da bi ovo zanemarivanje moglo ponovo rezultirati
destabilizacijom zapadnog Balkana i da Kina, a naročito Rusija, jedva
čekaju da uskoče u vakuum koji je za sobom ostavila EU.
Srbija je naročito podložna tome imajući u vidu da ta zemlja sebe vidi
kao most izmedu istoka i zapada, ističe EU Obzerver, navodeći da lideri
EU treba da se zapitaju da li mogu sebi priuštiti da zapostave Srbiju
još najmanje pet godina.
“I kada postave ovo pitanje treba da imaju u vidu da je Srbija
doživjela izvanrednu transformaciju od nekoga ko nije bio voljan da se
evropeizuje do najboljeg đaka i razredu, kao što je rekao bivši
austrijski kancelar Alfred Guzenbauer”, navodi EU Obzerver.
Ključnu ulogu u ovom procesu imala je nova vlada desnog centra na čijem
čelu se nalazi Aleksandar Vučić, koji je osnovao stranku s aktuelnim
predsjednikom Srbije Tomislavom Nikolićem 2009. godine nakon razlaza sa
ultranacionalistima, smatra EU Obzerver.
Vučićeva konzervativna, proevropska stranka je počela borbu protiv
korupcije, sprovela je teške ekonomske reforme i iznad svega se zalaže
za normalizaciju odnosa sa Kosovom, navodi portal, dodajući da se danas u
srpskoj skupštini nalaze samo proevropske partije, što je prije samo
nekoliko godina bilo nezamislivo.
“Umjesto da nagradi trud Srbije, predsjednik Evropske komisije Žan-Klod
Junker (na fotografiji) je odložio proširenje bar do 2020. To je bila
jedna od njegovih prvih mjera kada je preuzeo dužnost”, primjećuje EU
Obzerver.
Iako bi, realno govoreći, ulazak Srbije u EU prije 2020. predstavljao
iznenađenje, Junker je poslao jasnu poruku koja glasi: proširenje EU i
naročito ulazak Srbije u EU nije jedan od prioritetnih ciljeva nove
Evropske komisije, smatra EU Obzerver.
Portal smatra da je Junker time napravio prvu grešku i da EU sada može
izgubiti najveće sredstvo uticaja na budući razvoj Srbije, a to su
pregovori o ulasku u EU.
Ako se EU ne probudi i ne pokaže jaču privreženost tom regionu, Srbija
će možda početi da traži alternativne puteve, konstatuje EU Obzerver.
“Jedan put bi mogao da vodi u Peking. Kineska vlada smatra da Balkan
ima centralnu ulogu u njenoj dugoročnoj strategiji ubrzavanja
istočno-zapadne trgovine i većeg pristupa zapadnoevropskom tržištu”,
piše EU Obzerver.
Kineska banka za razvoj i druge kineske banke fokusirane su na velika
ulaganja u slabu infrastrukturu Srbije, a jedan rezultat toga je most
kinesko-srpskog prijateljstva na Dunavu, primjećuje portal, navodeći da
se novo partnerstvo Kine i Srbije ne zaustavlja na ekonomskoj saradnji,
već obuhvata i političko partnerstvo.
Portal tako navodi da je Beograd samo prošle godine sa Pekingom
potpisao 13 sporazuma i memoranduma koji se odnose na finansije,
infrastrukturu, telekomunikacije i saobraćaj.
EU Obzerver, međutim, kaže da je prirodnija alternativa za Srbiju
Rusija i da za to ima mnogo razloga: dvije zemlje imaju istorijske i
kulturne veze, Rusija podržava stav Srbije o Kosovu u Savjetu
bezbjednosti UN i dvije zemlje imaju blisku ekonomsku saradnju, naročito
u sektoru energetike.
“Srbija i Rusija su 2013. potpisale sporazum o strateškom partnerstvu
kojim je povećana ekonomska i politička saradnja, uključujući
koordinaciju u međunarodnim organizacijama. Srbija je bila jedina zemlja
kandidat za ulazak u EU koja nije podržala sankcije Rusiji i koja nije
podržala saopštenje UN kojim se Rusija osuđuje zbog aneksije Krima”,
piše EU Obzerver.
Srbija je, takođe, jedina zemlja izvan Zajednice nezavisnih država koja
je potpisala sproazum o slobodnoj trgovini sa Rusijom 2009, dodaje ovaj
portal.
Međutim, koliko god situacija problematično izgledala, EU je i dalje
najveći investitor i trgovinski partner Srbije. Ona ne pokazuje znake
napuštanja evropskog puta, iako možda traži moguće partnere na istoku,
smatra portal i zaključuje da je srpskim građanima potreban jasan znak
da je njihova budućnost u EU i da bi otvaranje pristupnih poglavlja bilo
upravo taj znak.