Posle 25. janura Grčka više neće biti ista. Moja stranka Siriza
garantuje novi društveni ugovor za političku stabilnost i ekonomsku
bezbednost. Nudimo politiku koja će prekinuti strogu štednju, ojačati
demokratiju, društveno jedinstvo i srednju klasu. To je jedini način da
se ojača evrozona i da evropski projekat postane prihvatljiv svim
stanovnicima ovog kontinenta.
Moramo prekinuti politiku stroge štednje da bismo sprečili da strah
uništi demokratiju. Ako snage progresa i demokratije ne promene Evropu,
to će umesto nas učiniti Marin Le Pen i njeni ultradesni saveznici. Naša
obaveza je da otvoreno i iskreno pregovaramo sa evropskim partnerima.
Nerazumno je da jedni drugima pokazujemo samo zube.
Pojasniću: upravljanje državnim budžetom ne podrazumeva automatski
politiku stroge štednje. Vlada koju će formirati Siriza poštovaće
obaveze Grčke da kao članica evrozone održava balansiran budžet i
posvetiće se postizanju kvantativnih ciljeva. Međutim, suštinska odlika
demokratije je da novoizabrana vlada sama odlučuje kako će ispuniti te
zadatke. Politika stroge štednje nije deo evropskih sporazuma, nego su
to demokratija i princip narodnog suvereniteta. Ako nam građani Grčke
povere svoje glasove, sprovođenje našeg ekonomskog programa neće biti
„unilateralan“ čin, već demokratska obaveza.
Da li postoji ijedan logičan razlog da se nastavi sa terapijom koja
samo pogoršava bolest? Politika stroge štednje u Grčkoj nije uspela.
Slomila je privredu i dovela do masovne nezaposlenosti. Došlo je do
humanitarne katastrofe. Vlada je zajmodavcima obećala da će u 2015.
dodatno smanjiti plate i penzije i povećati poreske stope. Ali te
obaveze odnose se samo na vladu Antonisa Samarasa, koji će zbog toga
izgubiti na ovim izborima.
Želimo da Grčku učinimo pristojnom i demokratskom evropskom zemljom.
Naš manifest, poznat kao Solunski program, sadrži niz kratkoročnih
fiskalnih mera koje će umanjiti humanitarnu katastrofu, pokrenuti
privredu i ponovo zaposliti stanovništvo. Za razliku od prethodnih
vlada, mi ćemo apostrofirati domaće faktore koji su produbili krizu.
Suprotstavićemo se oligarsima koji izbegavaju plaćanje poreza.
Osiguraćemo socijalnu pravdu i održivi razvoj u sklopu socijalne tržišne
privrede.
Grćki javni dug narastao je do zapanjujućih 177 odsto bruto domaćeg
proizvoda. To je neodrživo; veoma je teško ispunjavati obaveze. Za
postojeće zajmove zahtevamo uslove koji neće dovesti do recesije i koji
građane neće dodatno gurnuti u beznađe i siromaštvo. Ne tražimo nove
zajmove; ne možemo beskrajno da povećavamo dug.
Londonska konferencija je 1953. pomogla Nemačkoj da ostvari svoje
posleratno ekonomsko čudo oslobodivši je tereta njenih prošlih grešaka.
(Grčka je bila jedan od međunarodnih kreditora koji su učestvovali na
ovoj konferenciji). Budući da je politika stroge štednje širom Evrope
izazvala prezaduženost, mi ćemo sazvati Evropsku konferenciju o dugu
koja će, kao i londonska nekad, snažno pokrenuti evropski ekonomski
rast. To nije pitanje moralnog hazarda. To je naša moralna dužnost.
Od Evropske centralne banke očekujemo pokretanje programa kvanitativnih olakšica. To je odavno trebalo da se uradi.
Sirizi će biti potrebno vreme kako bi promenila Grčku. Samo mi možemo
garantovati prekid klijentelističkih i kleptokratskih praksi političkih
i ekonomskih elita. Do sada nismo bili u vladi; mi smo nova snaga koja
prošlosti ne duguje ništa. Mi ćemo sprovesti reforme koje su Grčkoj
preko potrebne.
Ovaj tekst je prvi put objavljen u Financial Times, 20.01.2015.
Social Europe, 22.01.2015.
Preveo Zoran Trklja
Peščanik.net, 25.01.2015.