Foto: BUKA
U
Banjaluci će od 15. avgusta poskupjeti parking, a doći će i do promjene zona
parkiranja što je izazvalo nezadovoljstvo kod mnogih Banjalučana.
Tako
će cijena parkiranja na parkiralištima u nultoj tarifnoj zoni biti tri marke za
svaki započeti čas parkiranja, dok je trenutna cijena jedna marka, s tim da se vozač
sa svojim automobilom mogao zadržati samo dva sata. U prvoj tarifnoj zoni je
dvije KM za svaki započeti čas parkiranja dok je sada cijena jedna marka.
Cjelodnevna karta za parkiranje iznosiće sedam KM.
Cijena
parkiranja na parkiralištima u drugoj tarifnoj zoni biće jedna KM za svaki
započeti čas parkiranja, dok sada vozač mora da izdvoji pola marke. Po novom
cjenovnik cjelodnevna karta za parkiranje u ovoj zoni biće pet maraka.
Igor Uletilović, asistent na programu
Transport iz Centra za životnu sredinu, rekao je da podržavaju regulativnu
mjeru Grada Banjaluka o promjeni zona i cijeni parkiranja koja bi trebala da
vodi u smjeru unapređenja saobraćaja u gradskom području, gdje bi navedena
mjera trebala direktno da utiče na smanjenje korištenja automobila u užem
gradskom području.
“Parkiranje
u samom centru grada, pored toga što zauzima prostor gradskog jezgra, ono
negativno utiče i na širi prostorni obuhvat, ako uzmemo u obzir i pristupne
saobraćajnice do samog parkinga. Sve više se dešava da su ne samo pristupne
saobraćajnice, nego i širi centar grada u totalnom saobraćajnom kolapsu, gdje
se dešava da se pješački saobraćaj odvija brže nego automobilski. Sve navedeno
nam ukazuje da je ovakav model ponašanja jednostavno neodrživ i da zahtjeva
hitne mjere reforme saobraćaja. Takođe mjera kojom se ide u pravcu smanjenja
korištenja automobile u užem centru grada, je jedina mjera koja se pokazala kao
efikasna u svim evropskim gradovima, koji su pored različitih pristupa jedino
na ovaj način uspjeli da riješe navedene probleme”, rekao je Uletilović za
BUKU.
Na
navode Gradske uprave da građani treba da se preorjentišu na korištenje
alternativnih vidova prevoza, kao što su javni prevoz i bicikli, Igor ističe da
bi Grad Banjaluka trebao ovu ideju direktno isprati i sa ostalim mjeram, kao
što su unapređenje oskudne biciklističke infrastrukture i proširenje sistema
javnih bicikala, da bi poziv na preorijentaciju bio smislen i moguć.
“Samo
povećanje cijene parkiranja daje dodatnu mogućnost da se tim sredstvima u
narednom periodu direktno podstakne unapređenje biciklističke infrastrukture.
Trenutno možda najveći problem, a koji se ispred Grada navodi kao alternativa
umjesto korištenja automobila, je javni prevoz. Centar za životnu sredinu je
izradio komparativnu analizu gradskog prevoza uključujući nekoliko gradova u
regiona, gdje je jasno utvrđeno da je javni prevoz u Banjaluci najskuplji i
najneefikasniji. Navedena regulatorna mjera poskupljenja cijene parkinga bi
morala direktno da prati i hitnu reformu javnog prevoza. Trenutna mreža linija,
učestalost, povezanost i na to sve abnormalno visoka cijena, ne može da bude
građanima alternativa u odnosu na automobile”, pojašnjava Uletilović.
Ističe
da paralelno sa problemom zagušenosti grada vozilima dešava se i proces
intenzivne gradnje u centru grada koja svojim sadržajima i namjenom ima
tendenciju da privuče veliki broj novih vozila.
“Sve
mjere koje Grad donosi trebalo bi da korespondiraju sa drugim planovima razvoja
grada, što u ovom trenutku ne vidimo da je slučaj. Što se generalno tiče
politike parkiranja u gradu, što bi podrazumijevalo i planiranu izgradnju
parking garaža i utvrđivanje optimalnih lokacija za iste, tu bi prvo morale da
se sprovedu detaljne analize, koje bi uključile sve aspekte parkiranja. Jedan od
lokalno primjenjivih procesa revizije koji pomaže gradovima da preispitaju
politike parkiranja, postignu konsenzus o poboljšanjima i konačno razviju
akcioni plan koji odgovara gradskim potrebama i mogućnostima je i PARKPAD alat,
za koji postoji i više nego realna potreba. Samo na osnovu detaljne razrade
potencijalnih scenarija moglo da se pronađe najefikasnije rješenje”, rekao je
Uletilović.
Naš
sagaovornik kaže da žele da Banjaluku vide gradom po mjeri čovjeka, sa zdravom
životnom sredinom.
“Da
bismo to postigli trebamo težiti da podstičemo zdrave životne navike, da
stvorimo preduslove za smiren saobraćaj, siguran za pješake, bicikliste i ljude
u potrebi. Zelene površine i aleje su u nedostatku, a zagađenje od izduva
automobila u porastu. Treba raditi na promjeni kako strategija razvoja grada
ali i svijesti ljudi o zdravimim navikama sa ciljem kvalitetnijeg života”,
ističe Uletilović.
Dijana
Ješić, odbornica Narodnog fronta u Skupštini grada Banjaluka, kaže da se
protivi poskupljenu parkinga.
“To
je još jedan udar na budžet građana, a razlog je punjenje budžeta Grada, jer
novca u gradskoj kasi nema. Svjedoci smo da je enormna količina novca iz
budžeta neplanski trošena na razne stvari, poput izgradnje teniskog terena i
svih pratećih događaja vezanih za Srpska open, te Dana grada, gdje je ove
godine za to izvojeno više novca nego ikad, te dodatnih sumnjivih i spornih
izdvajanja za pojedina udruženja i sportske kolektive”, rekla je Ješić.
S
druge strane su, ističe Dijana, smanjeni
prihodi u budžet grada, jer sad imamo besplatnu legalizaciju objekata i
besplatne građevinske dozvole za sve građane, bez obzira na imovinsko stanje,
što nema smisla bez socijalne karte.
“Ove
mjere su u redu i poželjne za građane koji nisu u mogućnosti da plate, ali su
takođe obuhvaćeni i građani koji su dobrog imovinskog stanja i kojima ovo ne bi
bio problem platiti. U gradu imamo 6000
parking mjesta, a registrovanih 86000 voznih jedinica i poskupljenjem parkinga
se neće riješiti problem parkiranja i gužve u centru grada. Sad više nema ni
parkinga na tzv Kraševom parkingu i parkingu kod hotela Palas, što znači da se
broj parking mjesta dodatno smanjio, a nisu se našle adekvatne zamjene za njih”,
ističe Dijana i dodaje da u ovom slučaju nije u pitanju nikakva briga za
građane i očiglednu gužvu u centru grada, nego punjenje budžeta zbog prevelikih
rashoda i smanjenog priliva novca u budžet Grada.
Draško
Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke, u BUKA podcastu rekao je da su netačne insinuacije
da Gradu trebaju pare od parkinga.
“Ideja
je destimulisati zadržanje u nultoj zoni, što je trend svih većih gradova.
Zašto bi neko podcjenjivao Banjaluku?Ako bude koja marka više, javni prevoz
biće povoljniji. Ideja nam je da 30
posto ljudi koristi javni prevoz. Cilj nam je manje automobila, više pješaka.
Zar to nije Banjaluka o kojoj maštamo, da vozimo trotinete, bicikle”, rekao je
Stanivuković za BUKU.
OSTALE
CIJENE PARKINGA U BANJALUCI
“Cijena
parkiranja autobusa na parkiralištu autobuski terminal Malta je dvije KM, ako
se parkiranje vrši na osnovu bloka karata kupljenih u Odsjeku za kontrolu
parkinga, a tri KM za kartu kupljenu u naplatnoj kućici na samom parkiralištu.
Karta važi za jedan ulazak autobusa na parkiralište, a plaćanja su oslobođeni
autobusi na prigradskim linijama za koje prevoznik ima potpisan Ugovor sa Gradom”,
navode iz Gradske uprave.
Dodaju
da cijena mjesečne parking karte koja se može koristiti samo na parkiralištima
u drugoj tarifnoj zoni iznosi 60 KM, a godišnja 600 KM.
“Cijena
povlašćene karte za stanare iznosi 100 KM godišnje u nultoj zoni, 80 KM u prvoj
i 50 KM u drugoj tarifnoj zoni”, navode iz Gradske upave.
Cijena
parkiranja u javnoj garaži u Aleji Svetog Save blok “D” iznosi: jedna
maraka za svaki započeti čas parkiranja, pet će koštati dnevna karta, 100 KM
mjesečna, 250 KM tromjesečna karta i 1.000 KM godišnja karta.
“Cijena
parkiranja za motocikle iznosi pola cijene od gore navedenih cijena parkiranja
u navedenoj javnoj garaži”, dodaju iz grada.
Cijena
mjesečne parking karte, koja se može koristiti na svim parkiralištima, osim u
nultoj tarifnoj zoni i javnoj garaži u Aleji Svetog Save blok D2 , iznosi 100
KM, a godišnja 1.000 KM.