Stručnjaci poručuju da je uzaludno zalagati se za zaustavljanje
migracionih tokova, već je, kažu, neophodno bolje održavanje veze sa
iseljenim građanima.
Kao da je sporazum Tito-Brant, po kome su naši radnici
šezdesetih i sedamdesetih godina masovno odlazili na Zapad, još na
snazi. Milica je samo jedan od danas prepoznatljivih iseljenika, mlada
osoba koja ne insistira isključivo na Evropi, već na stavu – želim da
odem i neću se vraćati.
“Ono što je uticalo na mene je to što
je cela porodica negde raseljena, i moj brat se iselio… Sada nemam
vremena za čekanje i kada su me poslodavci sa Novog Zelanda ponovo
kontaktirali, nisam razmišljala ni u jednom momentu“, priča nam Milica.
Činjenica je da je Srbija godinama u vrhu zemalja čiji stanovnici bolju
šansu za život traže van granica svoje države. Uzalud smo na brojnim
adresama tražili odgovor – precizni i usaglašeni podaci o emigraciji ne
postoje, samo se pretpostavlja da godišnje u proseku i do nekoliko
desetina hiljada ljudi napusti Srbiju. Potpuno je, kažu, pogrešno
zalagati se za zaustavljanje migracionog toka, jer to jednostavno nije
moguće, bilo gde u svetu.
“Problem Srbije je u tome što ne
postoje takozvane cirkularne migracije, da se prati i uspostavi kontakt
sa svetom koji tamo živi, da se Srbija razvija čak i bez njihovog
fizičkog prisustva“, kaže Vladimir Petronijević iz Grupe 484.
Uz ove poslednje, zvanične podatke od pre četiri godine iz tzv.
migracionog profila ide i objašnjenje da emigranti visokog obrazovanja i
dalje biraju, pre svih zemalja – Kanadu, a onima koji imaju samo
osnovnu školu ili ni to – na prvom mestu je Austrija. Sada većina
visokorazvijenih zemalja u Evropi ima suficit nekvalifikovane radne
snage, a siva zona u ovoj oblasti će kad-tad doći na red.
“Ni
Srbiji naruku ne ide ni to što EU teži liberalizaciji migratornog toka
koji se odnosi na visokoobrazovane… Najteže će biti, u razgovorima sa
EU, regulisanje migracija za ljude koji nemaju odgovarajući stepen
obrazovanja, jer tu ne postoji adekvatan interes“, kaže Petronijević.
Poslednji popis stanovništa otkriva da je u poslednjoj deceniji iz
Srbije otišlo najmanje 100.000 ljudi. Možda će se smer procesa migracije
okrenuti kada budemo postali zemlja članica EU.
Preuzeto sa b92.net