eđutim, iza senzacionalnih i ekslukuzivnih naslova, piše SportSport.ba,
rijetko se kada krije nešto više od glasine, a u većini slučajeva ni
toliko. Atmosfera među Zmajevima uzdrmana je prilikom gotovo svakog
okupljanja i šteta je sve očiglednija, a zašto se to dešava i ko to radi
ostaje tajna. Iza svega stoji neka neprijateljska sila, zli protivnik
reprezentacije, mračni anti-Bosanac kontrafudbaler… Ili je situacija
mnogo jednostavnija?
Kako i zašto nastaje dezinformacija?
“Vijest” obično ima izvor u “glasini koju je načuo od tetkovog brata
kolega s posla”, ona obično kreće sa foruma ili iz kafića, ali svoj
pravi život počinje tek kada se plasira kroz Facebook. Upravo je
Facebook marketing koji većina bh. portala koristi kao primarni kanal za
privlačenje posjetilaca osnovni krivac za pravu poplavu netačnih ili
poluprovjerenih informacija. Neodgovorni pojedinci, u želji da na svoj
“medij” dovedu što više čitalaca plasiraće senzacionalnu priču bez
obzira na to da li je ona tačna ili ne, a onda je kroz (većinom lažne)
Facebook profile plasirati u javnost.
Borba za čitaoca je bespoštedna i nijedan portal ne želi kaskati za
drugim, pa se vijest poput virusa širi virtuelnom mahalom i vrlo brzo se
ne zna ni kada ni odakle je krenula. U borbi na dinamičnom tržištu,
portali će kopirati vijesti jedni od drugih, neostavljajući sebi vrijeme
za provjeru tačnosti, a vrlo često će i zaboraviti navesti izvor u
želji da prevareni čitaoc ostane u uvjerenju da je baš to medij koji
donosi ekskluzivnu vijest. Par sati kasnije, objaviće i kontrapriču,
demantovati sami sebe i ponoviti krug pri čemu će još jednom
profitirati.
Ovoj rastućoj pojavi kumuju metodološki upitna istraživanja prema kojima
se portali rangiraju po čitanosti, a samim tim i prodaju svoj reklamni
prostor. Trenutno, cilj svakog medija na online tržištu je da ima što
veći broj različitih korisnika unutar jednog mjeseca, bez obzira na broj
vijesti koje će ti čitaoci pročitati ili vrijeme koje će provesti
čitajući određeni portal.
“Činjenica je da senzacije plasirane na Facebook dovlače posjetioce na
web portale, a u posljednje vrijeme sve je više pojedinaca koji neće
prezati od toga da senzacije izmisle ukoliko ih u stvarnosti nema“, kaže
Emir Haračić, direktor portala SportSport.ba.
“Gledamo li deset najčitanijih portala u državi, samo dva su imali
novinara ili fotografa (samo SportSport.ba i novinara i fotografa, op.a)
na gostujućim utakmicama reprezentacije, a svi su imali ekskluzivne hit
priče.”
“Upravo zbog ovoga, sve češće čitamo o tučama reprezentativaca, bojkotu
ili senzacionalnim transferima. Tržišna utakmica među medijima i onima
koji bi to željeli biti sve je prljavija i zaista je postalo teško
nositi se sa konkurencijom koja će iz garsonjere u Lukavcu izmisliti
snijeg na Bjelašnici u julu ili sa kauča na Bjelavama pisati o tuči
reprezentativaca na treningu u Brazilu. Stvarnost jednostavno nema
dovoljno zanimljlivu priču koja bi se sa time poredila, a oni ni trunku
moralne odgovornosti ili plana za budućnost.”, dodao je on.
“U čitavoj priči, oglašivači ili oni koji ih zastupaju nisu nam od
pomoći. U razgovorima sa njima, jasno nam je poručeno da nikoga ne
interesuje odakle dolaze čitaoci i šta oni u stvari čitaju. Bitno je da
ih je što više različitih, te da uz bilo kakvu priču vide i što
jefitniju reklamu.”
“Da stvar bude gora”, dodaje Haračić, “čitaoci, ali ni fudbaleri o
kojima se pišu ovakve neukusne priče, nisu previše zainteresovani da
razdvoje one koji plasiraju laži od medija koji investraju u
profesionalno izvještavanje. Za njih smo svi ’internet novinarčići’ i
čitava industrija je u ozbiljnoj krizi.”
Neregulisano tržište je plodno tlo za manipulacije
U Zakonima Bosne i Hercegovine internet mediji ni na koji način nisu
regulisani, pa je borba protiv lažnog i zlonamjernog izvještavanja i
spama kroz socijalne mreže prepuštena pojedincima.
“Upravo zbog ovakvih situacija kakvu smo imali danas sa Hajrovićevim
odlaskom iz reprezentacije, odlučili smo se aktivno uključiti u rad
Udrženja internet medija i servisa. Jedan od prvih zadataka ovog
udruženja morala bi biti, ne zaštita autora i kompanija koje plasiraju
vijesti, već zaštita čitalaca od laži i neželjenih informacija – onoga
što je Zapad odavno grupisao pod nazivom Spam i zakonom zabranio”, kazao
je Haračić.
“Digitalni izdavači moraju se udružiti i zaustaviti ovu pošast, ali
najveću odgovornost nose i sami čitaoci. Spameri šire laži zato što
čitaoci upravo na njih klikaju. Pa sljedeći put kada kliknete na
šokantnu i ekskluzivnu priču, nemojte se pitati zašto to neko piše.
Upravo zato što vi to čitate.”
Izvor: Klix.ba