“Ujednjenje Njemačke bilo je jedno istorijsko djelo”, rekla je Merkelova na svečanosti na kojoj je govorila i o aktuelnim temama – ukrajinskoj krizi, opasnosti od džihadista, vojnim angažmanima, ali i o eboli i drugim pitanjima.
Merkelova je, u Hanoveru, gdje je bio čitav državni i politički vrh, kao i bivši njemački predsjednici i kancelari, pohvalila hrabrost građana DDR i naglasila da razlike između zapada i istoka postaju sve bljeđe.
“I zato nam i po isteku Pakta solidarnosti 2020. mora poći za rukom da nanovo organizujemo finansijske odnose između savezne države i pokrajina i to tako da izbjegnemo finansijske lomove na istoku i istovremeno razvijemo sistem od koga će moći da profitiraju svi strukturno slabi regioni Njemačke”, rekla je Merkelova.
Ona je istakla da je u proteklim godinama na istoku učinjen ogroman napredak, ali i da je stopa nezaposlenosti na istoku zemlje i dalje visoka.
Merkelova je ukazala i na opasnost od radikalnih džihadista u Njemačkoj.
“Mlade ljude, koji su u Njemačkoj odrasli, moramo svim sredstvima odvratiti od toga da idu u borbu protiv nekoga ko drugačije živi ili misli od njih”, rekla je Merkelova.
U Njemačkoj je danas, ekumenskom božjom službom, počelo obilježavanje Dana ujedinjenja.
Centralna ceremonija obilježavanja Dana njemačkog ujedinjenja se, po protokolu, održava u pokrajini koja daje predsjednika Bundesrata, gornjeg doma parlamenta, gdje je zastupljeno 16 njemačkih federalnih jedinica. Ovaj put je to Donja Saksonija, gdje je u glavnom gradu Hanoveru obilježena godišnjica života u zajedništvu, pod nazivom “Sjedinjeni u različitosti”, i održana narodna zabava.
Njemački ekonomisti naglašavaju pozitivni bilans u četvrt vijeka zajedništva, a Jerg Cojner, šef državne KfW bankarske grupacije kaže da su, poslije pada Berlinskog zida, životni standard i privredni razvoj bivšeg DDR toliko uznapredovali da “se može govoriti o drugom privrednom čudu”.
On je, kako prenose njemački mediji rekao da je gigantski preobražaj bankrotirane planske privrede nekadašnjeg DDR u jednu konkurentnu, socijalnu tržišnu privredu impresivna priča o uspjehu.
I poslije skoro četvrt vijeka zajedništva, ipak, sve razlike nisu “ispeglane”; braća sa zapada i dalje pomažu one sa istoka, iako, to mnogi Nijemci ne podržavaju.
Ovu godišnjicu ujedinjenja Njemačka obilježava kao vodeća privredna zemlja Evropske unije (EU), koja bez obzira na dužničku i evro-krizu i dalje može da bude primjer zemlje blagostanja, na šta su Nijemci veoma ponosni.
Njemačka je od ujedinjenja do danas postala centar moći i odlučivanja EU, zemlja u kojoj mnogi građani EU i traže i nalaze “uhljebljenje”, zemlja u kojoj mnogi strani studenti, uz socijalno podnošljive cijene studija, dobijaju svoje mjesto, u kojoj se jedan Nijemac turskog porijekla nalazi na čelu jedne njemačke partije, u čijem Bundestagu sjedi i jedan Afrikanac, s njemačkim pasošem, zemlja u kojoj je jedno siroče iz Vijetnama bilo njemački vicekancelar – zemlja jednakih šansi za sve.
Upravo te jednake šanse za sve su i moto aktuelnih njemačkih političara, premda se Njemačka našla na listi onih visokoindustrijskih zemalja u kojima uspjeh djece u školi zavisi od socijalnog statusa roditelja.
U Njemačkoj se, takođe, pune 24 godine od ujedinjenja vode i nečuveni procesi protiv neonacista, glasa za neonaciste, ali i evroskeptičare, koji, kako se kaže, “pecaju” u “desnim vodama” i zalažu se za povratak dobre, stare njemačke marke i ukidanje evra.
Njemačka danas predstavlja vodeću zemlju EU, a podsjećanja na vrijeme DDR kod mnogih izazivaju bolne uspomene na komunizam i progone, ali i nešto ljepše emocije i setu na prohujalu sigurnost radnog mjesta u državnim službama, vožnju “Trabantima” i – banane, kao najveći luksuz nekadašnje DDR.
Kada je riječ o prazniku ujedinjenja, mediji pišu da je narodu više ostao u sjećanju 9. novembar 1989. kada je pao Berlinski zid, kao kraj DDR i konflikata istoka i zapada i dan koji simbolizuje prilog običnih ljudi istorijskim promjenama, od oficijelnog, parlamentarnog proglašnja ujedinjenja, koje se dogodilo 3. oktobra 1990.