Prema posljednjim podacima koje je objavio Savjet ministara BiH, zbog poplava je oko 950.000 ljudi napustilo svoje domove, pri čemu je čak 1,5 milion ljudi na neki način pogođeno tom elementarnom nepogodom. Strani analitičari procjenjuju kako bi ekonomski gubici mogli dosegnuti nivo od tri posto ukupnog bruto društvenog proizvoda (BDP). Pri tome upozoravaju da su pored direktnih gubitaka posebno opasni dugoročni ekonomski gubici, koji su, kako kažu, značajni koliko i sama materijalna šteta. A njih će itekako biti, kažu stručnjaci.
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) je objavila prve, grube preliminarne procjene o privrednoj šteti nastaloj zbog poplava u Bosni i Hercegovini i Srbiji. U Srbiji se šteta procjenjuje na milijardu i pol do dvije milijarde eura, a u Bosni i Hercegovini na oko 1,3 milijarde eura.
“Razarajuće poplave u Srbiji i Bosni i Hercegovini nanijele su i velike gospodarske štete, a uticaće negativno i na privredni rast i inflaciju” navodi se u saopštenju EBRD-a
Dvije države pretrpjele su najgore poplave otkako se vode službeni zapisi o takvim katastrofama. Oko 60 ljudi je poginulo, a više od milion ih je pogođeno posljedicama poplave, štetama nastalim na kućama, školama, bolnicama, njivama i javnoj infrastrukturi.
Pojedina područja u Bosni su ugrožena minama zaostalim iz rata, a veliki su problem i klizišta nastala poplavom. Zagađeni su izvori pitke vode i prijeti opasnost od zaraza.
U obrazloženju EBRD-a se navodi da su najviše stradali poljoprivreda, putna infrastruktura i energetika.
EBRD je dalje saopštio kako će poplave kratkoročno negativno uticati na ekonomski rast i inflaciju te na političke prioritete i ovogodišnji budžet obe države.
“Niske ekonomske prognoze za ovu godinu temeljile su se na mjerama štednje i borbi protiv visokog javnog duga i proračunskog deficita. To bi sada moglo biti odgođene zbog promjene kratkoročnih državnih prioriteta” navela je Evropska banka za obnovu i razvoj.
Podsjećamo da je ova insticucija je za ovu godinu predvidjela BIH rast od 1,8 posto. Prognoze će sada zbog poplava biti revidirana na niže.
S druge strane, bilateralna i međunarodna finansijska pomoć za obnovu mogla bi biti dodatni poticaj građevinarstvu i srodnim industrijama.
Da je situacija i više nego dramatična kada su u pitanju budžeti, potvrdila je direktorica Poreske uprave RS Zora Vidović, koja je prošle sedmice saopštila da se zbog poplava dogodio pad prihoda od 80 posto!
Dalje, premijerka Vlade RS Željka Cvijanović kazala je medijima da će plate i penzije budžetskim korisnicima kasniti zbog novonastale situacije.
Ni nakon jučerašnje sjednice Vlade na vlada optimizam
”Vlada Republike Srpske nakon razmatranja mjera za ublažavanje posljedica od poplava zaključila je da je druga polovina maja bila veoma loša za punjenje budžeta” izjavio je Radiju RS ministar finansija Zoran Tegeltija.
Loše prognoze i dramatičan pad prihoda očekuju se i u naredna tri mjeseca. Sva ministarstva pripremaju set zakonskih rješenja koja bi ove sedmice trebalo da budu usvojena na sjednici Vlade, i po hitnom postupku upućena u Narodnu Skupštinu Republike Srpske. Vlada je najavila i rebalans budžeta, uz procjenu da će u ovoj godini gubitak prihoda od poreza i doprinosa biti najmanje 150 miliona maraka, rekao je ministar finansija u Vladi RS.
I Vlada Federacije BiH razmatrala je krajem prošle sedmice stanje nakon katastrofalnih poplava.
Štete koje su poplave i klizišta nanijeli putnoj i željezničkoj infrastrukturi premašuju 27 miliona eura,procjena je Ministarstva prometa i komunikacija Federacije BiH.
Vlada Federacije je razmatrala i radne tekstove zakona o osnivanju federalnog fonda za pomoć nastradalim područjima od prirodne nesreće na teritoriji FBiH, te zakona o finansiranju pomoći za otklanjanje posljedica prirodne nesreće i obnovu područja zahvaćenih prirodnom nesrećom.
Podsjećamo, Vlada Federacije je 21.maja u Parlament FBiH po hitnoj proceduri uputila novi prijedlog rebalansa budžeta, a u njega je ugrađana stavka koja se odnosi na 10 miliona KM za sanaciju šteta od poplava i pomoći ugroženom stanovništvu i privrednim kolektivima, a što je obezbijeđeno uštedama na drugim budžetskim pozicijama.
Bosna i Hercegovina – stanje nakon katastrofe
Poplave su opustošile čak 60 opština u BiH, a prve procjene govore da ima velikih oštećenja na putnim komunikacijama i željezničkoj infrastrukturi, koja su uz privatna domaćinstva najviše stradali. Gruba procjena štete, koju je načinilo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u Vladi RS govore kako direktne štete od poplava i pratećih nepogoda na putnoj infrastrukturi u Republici Srpskoj iznose oko 80 miliona KM, a na željeznicama oko 50 miliona KM. U Željeznicama Federacije BiH procjenjuju da štete na prugama uzrokovane poplavama i klizištima iznose 8,3 miliona KM, te da će za njihovu sanaciju trebati tri puta više sredstava.
Dakako, radi se o prvim, veoma grubim procjenama.
Ekonomske posljedice poplava nije moguće procijeniti do kraja, ali se jedno zna- oporavak nakon poplava će trajati decenijama. Inostrani mediji procjenjuju da će normalizacija koštati milijarde eura, koje ni BiH niti Srbija, koju su poplave također pogodile, u ovom času, nemaju.
Kako je početkom ove sedmice najavio ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija, analiza stanja pričinjene štete od poplava u Bosni i Hercegovini biće predstavljena 18. juna, i ona će obuhvatiti sve segmente u kojima su pričinjene štete, počevši od stambenih objekata – kuća, oblasti poljoprivrede, zdravstvenih ustanova, škola, energetskih potencijala, kao i klizišta i minskih polja. Procjena šteta će se vršiti uz pomoć Evropske unije, Svjetske banke i UNDP-a. On je u izjavi za medije kazao kako nije realno očekivati da se Međunarodna donatorska konferencija za našu zemlju održi do kraja juna, ali jeste da se to desi sredinom narednog mjeseca.
U Bosni i Hercegovini je poplava opustošila regije Posavinu i Semberiju, koje na izvjestan način hrane BiH. Analitičari ocjenjuju kako će građani ove posljedice uskoro osjetiti na zelenim pijacama, preko cijena voća i povrća.
”Nažalost, mislim da još nismo ni svjesni šta nas je pogodilo. Šteta je zaista velika, zapravo ogromna i da će se mjeriti milijardama KM. Problem, osim direktnih šteta su i dugoročne ekonomske posljedice koje ćemo trpiti zbog raznih razloga – naprimjer zbog kredita, uslovljavanja međunarodne pomoći, prestanka rada kompanija, reprograma dugova bankama i slično” kaže za BUKU Dizdarević kolumnista magazina Dani i lista Oslobođenje za BUKU
On kaže kako je direktne posljedice poplava osjetilo oko milion ljudi koji su napustili svoje domove, a indirektne su još nesagledive.
On navodi kako će cijene hrane prve podivljati na našim pijacama i u prodavnicama i to je ujedno prvi korak koji država mora poduzeti u smislu kontrole cijena i kažnjavanja neprimjerenog profiterstva. Osim toga mi ćemo u narednom periodu morati uvoziti povećane količine hrane, što će se odraziti i na platni bilans zemlje te na ionako nepovoljnu vanjskotrgovinsku razmjenu. Komercijalne banke u našoj zemlji bi morale – odnosno, bar bi trebale – da omoguće moratorij na otplatu kredita stradalim kompanijama
Ipak analitičari ocjenjuju da najveći strah od „kvalitetne obnove zemlje” leži u ponašanju ovdašnjih političara.
”Svi se boje kako će političari na vlasti iskoristiti pomoć za punjenje sopstvenih džepova. Mediji izvještavaju kako međunarodna zajedica više neće biti naivna u našem slučaju kao do sada te kako neće „poletiti“ da pruži svu moguću vrstu pomoći, obzirom da ima veoma loša iskustva sa pokradenim milijardama dolara podrške obnovi nakon rata na ovim prostorima” kaže Eldar Dizdarević.
U tom smislu, mnogi se već pribojavaju Fonda solidarnosti, koji su najavile vlasti u Republici Srpskoj. Iako to još uvijek ne postoji kao zvaničan dokument Vlade RS, sasvim je izvjesno da će nešto slično biti usvojeno. Prema prvim najavama, Fond solidarnosti bi trebao trajati desetak godina i tu bi se skupljao novac na obnovu Republike Srpske. Dužno dodati, da vlasti u Republici Srpskoj govoro o isključivoj pomoći za poplavljena područja Republike Srpske. Modaliteti punjenja ovog Fonda već su najavljeni, tri dodatna postotka na doprinose, najavljene su i nove takse na mobilne telefone, automobile. Inostrana pomoć se također podrazumijeva.
Predsjednik Narodne Skupštine RS Igor Radojičić pojasnio je o čemu se radi:
”Radimo na zakonu o fondu solidarnosti koji bi bio vanbudžetski fond, kao glavni finansijski instrument za sanaciju štete, bilo prema domaćinstvima, bilo prema infrastrukturi i drugim subjektima. Radi se na zakonu o solidarnom doprinosu koji bi trebalo da se uvede na neto plate na određeni period i da obezbijedi značajni dio novca za fond solidarnosti. Takođe, u prijedlogu je jednokratna novčana pomoć za domaćinstva. Oni koji su direktno pogođeni kad su u pitanju objekti stanovanja ostvarili bi pravo na jednokratnu pomoć u cilju sanacije objekta”.
„Unesrećenim ljudima treba pomoći – u to nema sumnje” kaže nam Eldar Dizdarević, „međutim ta solidarnost treba ravnomjerno zahvatiti sve, uključujući i izvršnu i zakonodavnu vlast, pa ako već opterete poslodavce s tim bilo bi pošteno i da im oproste poreze, doprinose i PDV. Dakle, da pomognu i poslodavcima da sve to prežive”
Vanjskotrogovinska komora BiH-prijavite štetu od poplava
U cilju prikupljanja informacija o direktnim i indirektnim štetama nastalim u katastrofalnim poplavama, Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine poziva privredne subjekte da popunjen i ovjeren obrazac „Prijava nastalih šteta od poplava“ pošalju na e-mail [email protected] ili putem faksa 033/ 214 292.
Prikupljeni podaci će biti korišteni za sagledavanje šteta nastalih u privredi Bosne i Hercegovine i predlaganju mjera za njihovo otklanjanje pred domaćim i inostranim institucijama.
Banja Luka: Sutra počinje sa radom komisija za procjenu štete
Gradonačelnik Banjaluke Slobodan Gavranović rekao je medijima u Banjaluci kako će sutra početi sa radom Komisija za procjenu štete od elementarne nepogode, čiji je zadatak da za 15 dana izvrši popis na poplavljenim područjima grada i sa tim podacima upozna centralnu komisiju Republike Srpske.
“Organizovali smo i pomoć timova koji će na terenu obići svako domaćinstvo, popisati nastalu štetu i dostaviti podatke centralnoj komisiji, koja će ih dalje proslijediti nadležnim republičkim organima”, rekao je Gavranović novinarima u Banjaluci.
On je podsjetio da je na teritoriji grada Banjaluka poplavljeno 2.469 domaćinstava i evakuisano 7.800 ljudi.
Dodik: BiH nema nadležnosti prilikom elementarnih nepogoda, isplate od 20.juna
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je danas u Banjaluci da je Vlada Srpske pripremila niz konkretnih mjera za sanaciju štete od poplava.
“Ove sedmice Vlada će predočiti javnosti te mjere, koje su promptne, srednjoročne i dugoročne. Promtnim mjerama je predviđeno da bude uplaćeno po 5.000 KM za sanaciju stambenih objekata”, rekao je novinarima Dodik, napomenuvši da će oko 20. juna početi isplata ovih sredstava.
Prema njegovim riječima, predviđen je siguran izvor finansiranja za sanaciju privrede i infrastrukture.
“Očekujemo da će nam pomoći i međunarodna zajednica, ali i finansijski aranžman sa Rusijom”, kaže Dodik.
On je naglasio da nakon poplava mora postojati sasvim novi pristup zakonodavstvu.
“U Vladi ima formiran tim koji to izučava. Civilne zaštita je do sada bila u isključivoj nadležnosti lokalnih zajednica, dok je republički nivo imao ulogu koordinatora”, dodao je Dodik i napomenuo da u BiH nema zajedničke nadležnosti nad bilo čim prilikom elementarnih nepogoda.