“Banjaluka energetski forum – Uštedimo energiju”, bazira se na hitnoj potrebi za promjenom načina na koji pristupamo i trošimo energiju. Iako je energija neophodna za sve aspekte naših života, postaje sve važnije pronaći održive načine za njeno korišćenje. Energetska efikasnost je ključna kako za očuvanje životne sredine, tako i za racionalno poslovanje.
Ovaj događaj planiran je za četvrtak, 07. septembra 2023. godine, s početkom u 9 časova, u kompleksu “Ostrvo Stara Ada” u Banjaluci.
Organizatori Foruma najavljuju učešće 30 izlagača iz Republike Srpske, Federacije Bosne i Hercegovine, Srbije i Slovenije, kao i prisustvo 300 učesnika i gostiju Banjaluka energetskog foruma – Uštedimo energiju.
Medijski sponzor događaja je i portal BUKA.
Gost BUKA podcasta Saša Aćić, direktor Unije poslodavaca Republike Srpske
Gdine, Aćiću, razgovaramo o velikoj temi – energija u kontekstu 2022-2023. godine. Vidjeli smo šta se sve dešavalo, poremećaji na tržištu su ogromni. Koliko su cijene energenata uticale i utiču, ne samo na poslovnu zajednicu, već i na obične građane?
Svi znamo da je rat u Ukrajini na neki način preusmjerio kretanja u smislu nabavke gasa i naftnih derivata iz Rusije u EU i to je na neki način napravilo problem u snabdijevanju i u rastu cijena svih energenata. Sjećamo se, prošle godine, imali smo problem sa rastom cijena drveta, odnosno drvnih asortimenata, pogotovo u periodu kada imamo potrebu za grijanjem. To je jedan segment koji je uticao na nas, a sada imamo i problem što imamo visoke cijene električne energije na tržištu EU, što se odražava na nas, u smislu da raste potencijal za izvoz el. energije, što znači da sve to što imamo naplatimo u izvozu, a sa druge strane trebamo donekle smanjiti domaći konzum. Kao poslovna zajednica, mi smo prije dvije godine imali ugovore sa Elektroprivredom RS na nivou 37 odnosno 39.5 eura po megavatu, a sada imamo 65, što je ogroman skok i trebamo naglasiti da nismo zadovoljni i da nismo tako ispregovarali, da je u međuvremenu rapidno skočila cijena mrežarine, odnosno prenosa energije, tako da polako gubimo konkurentnost naše ekonomije u segmentu cijena el. energije.
Šta to znači konkretno za jednog privrednika koji ima ovakav skok cijena električne energije?
Ako poslodavac posluje na domaćem tržištu, kupac na domaćem tržištu će platiti rast cijena električne energije, jer će ta cijena biti ugrađena u sam proizvod, a kada je u pitanju poslodavac koji se bavi izvozom proizvoda i usluga na druga tržišta imate situaciju da u nekim kalkulacijama, kada ugradite mrežarinu, dolazimo do cijene od 90 eura, što znači da nemate konkurentnost u odnosu na one koji danas imaju cijenu 125 eura po megavatu, tako da možemo reći da je cijena električne energije uticala i na generisanje rasta inflacije u RS, što nije dobro, ali u zadnjih nekoliko mjeseci imamo stagnaciju inflacije, pa možemo očekivati dalji pad.
A šta ćemo sa ovolikim brojem termoelektrana? I dalje se proizvodi ogromna količina struje iz tih izvora, a istovremeno veliki broj ljudi radi u tim sistemima, šta da radimo?
Izvjesno je da ćemo u narednim dekadama morati razmišljati o tome kako da transformišemo energetski sistem i, evo, solarna energija, vjetroenergija, potencijalno geotermalna energija i sve ostale vrste energije, da ih stavimo u funkciju našeg sistema. Jasno je da termoelektrane imaju tu dilemu oko emisije štetnih gasova i doći ćemo u poziciju da ćemo morati plaćati neke penale u narednom periodu, jer je to pravilo u Evropskoj uniji, a mi se i u tom segmentu integrišemo u Evropsku uniju. Tako da moramo razmišljati kako da supstituišemo taj nedostajući dio u budućnosti. Jasno je da smo mi sad dobili jedan mali period u kojem nećemo morati intenzivno razmišljati o tome, jer su velike države iz Evropske unije ponovo aktivirale i termoelektrane i nuklearne elektrane i da smo mi dobili na vremenu. Međutim, imajući u vidu energetske potencijale navedenih termoelektrana, a srce energetskog sistema RS su ove tri termoelektrane koje generišu značajan dio energije koju proizvodi ovaj naš sistem, moraćemo razmišljati kako da to na neki način supstituišemo. Da li ćemo to moći supstituisati alternativnim izvorima, odnosno obnovljivim, ja ne znam u ovom trenutku da li je to moguće i u kojoj mjeri, ali u nekoj mjeri sigurno jeste. Imaćemo priliku tokom Banjaluka energetskog foruma da čujemo i kakve su perspektive u smislu kretanja cijena energije na svjetskom tržištu i imaćemo uvaženog profesora Miloša Zdravkovića iz Srbije koji je ekspert za tu temu. On će rasvijetliti taj segment da vidimo šta nas sve očekuje, ali obzirom da je ovo srce razvoja RS, u konačnici moramo stvoriti uslove da brzo reformišemo energetski sistem po svim nivoima. Jasno je da tu ima i socijalne politike u energetskim preduzećima, odnosno u cijelom holdingu. Vjerujem da postoji volja i želja da se taj sistem reformiše i da on bude mnogo efikasniji nego što je u ovom trenutku i da to bude na dobrobit cijele zajednice.
Kako uopšte pristupiti temi energije, uštede, koje bi u tom smislu bile osnovne poruke koje možemo dati kako privvrednicima, tako i običnim ljudima….
Sam naziv foruma je Uštedimo energiju. Mislim da će poslodavci moći mnogo naučiti na našem Banjaluka energetskom forumu i da će imati priliku da kroz taj dio poboljšaju konkurentnost svojih kompanija, u smislu da prepoznaju moguće načine kroz koje dolaze u poziciju da uštede energiju, ali i kako mogu da proizvedu i supstituišu jedan dio svoje potrošnje. Što se tiče građana, u ovom trenutku električna energija kod nas je prilično dostupna, ali u narednim godinama će sigurno dolaziti do poskupljenja i svako domaćinstvo koje bude odgovorno u potrošnji električne energije će na neki način biti nagrađeno, takav pristup njeguje i Elektroprivreda. Tako da pozivamo sve građane da uštede, a sa druge strane, vlasti RS podržavmo u smislu reformisanja elektro-energetskog sistema, u smislu same efikasnosti i korišćenja prirodnog resursa koji nam je na raspolaganju. Pozivamo ih i na kontinuirani dijalog kako ne bismo ugrozili ekonomski rast u budućnosti s obzirom na nestabilnosti na tržištu energije.
Ovo su samo dijelovi intervjua, integralnu verziju pogledajte u videu ispod: