Povodom 65. godina od osnivanja NATO saveza, studentska asocijacija mirovnog pokreta “Ne u rat – ne u NATO” je u Podgorici ispred spomenika Sv. Petra Cetinjskog organizovala protest na kome se pojavilo nešto više od 100 građana.
Protest je organizovan kao odgovor na integracije Crne Gore ka NATO Alijansi. Okupljeni građani su nosili parole „Nije NATO sve što sja“, „Naša djeca da ubijaju drugu djecu?“, „Krvave su vam ruke“, „Stop America“.
Studentkinja Đurđina Turković je kazala da je poruka „Ne u moje“ upućena svima koji čine nemjerljivu štetu Crnoj Gori gurajući je u NATO.
„'Ne u moje ime’ je izvinjenje građanima Crne Gore zato što mladost Crne Gore nije pokazala bunt pred nepravdom, korupcijom i pred svakakvim nevoljama što su nas zatekle zbog ovog režima. Crnogorski vojnici neće ići ni na jedno žarište svijeta, posebno ne u bratskoj Rusiji, ili na okupiranom Kosovu i Metohiji. Nikada nećemo pristati na tako nešto, pa neka se NATO zamisli kada sljedeći put bude gurao novac u džepove promotora rata“, kazala je Turković.
Profesor Univerziteta Crne Gore i predsjednik pokreta za vojnu neutralnost Filip Kovačević, obraćajući se prisutnima citirao je premijera Crne Gore Mila Đukanovića, koji je izjavio da je NATO najbolji promotor sigurnosti u Crnoj Gori i na Balkanu.
„Ovo nije tačno. Sa svom vojnom silom NATO nije uspio da uvede poredak i mir u jednoj od najsiromašnijih zemalja svijeta, Avganistanu. Zbog pogubnih odluka Vlade Crne Gore, mi poreski obveznici smo platili više od 10 miliona eura za ovaj vojni fijasko. Taj novac je mogao biti uložen u poboljšanje standarda studentskog života. Još jedna neistina se plasira od strane režima, a to je da je preduslov za ulazak u EU, ulazak u NATO“, poručio je profesor Kovačević i dodao da je NATO faktor nestabilnosti u svijetu.
Na skupu su se pojavili poslanici i funkcioneri Nove srpske demokratije. Prema posljednjim istraživanjima koje je sproveo Savjet za članstvo u NATO, ulazak u Alijansu podržava 46 posto građana Crne Gore. Protivnici ulaska Crne Gore u NATO kao glavni razlog protivljenja ovoj odluci navode bombardovanje SR Jugoslavije 1999. godine, kada je na Murini poginulo troje civila.