Do sada, i pored promjene papa iz raznih krajeva svijeta, vlast su najviše držali Italijani kao poznavaoci lokalnih prilika. To je bio slučaj s poljskim i njemačkim papama Jovanom Pavlom Drugim i Benediktom XVI, koji su kritizirani jer su bili nezainteresirani za vatikansku administraciju.
Franjo, prvi papa koji s juga, iz Argentine, izaziva tektonska pomjerenja – ogromna vlast Vatikana je dovedena u pitanje, ali i dalje snažna. Novi način upravljanja dovodi do sve vidljivijeg nezadovoljstva, koji je izražen direktno i indirektno.
Papa je u subotu formirao Komisiju za zaštitu dece od seksualnog zlostavljanja. Od osam članova, samo je jedan Italijan. Isto se dogodilo i sa Savjetom kardinala od osam članova. Taj savjet je dobio nadimak G8.
Strani kardinali su imenovani na ključna mjesta što je slučaj s australijskim kardinalom Georgeom Pellom, koji predvodi novi Sekretarijat za ekonomiju. Pell će podnositi izvještaje novoformiranom 15-članom Ekonomskom savjetu, sastavljenom od imenovanih osam kardinala iz raznih dijelova svijeta i sedam stručnjaka – laika.
Corriere della Sera ocjenjuje da papina reforma, davanjem ovlaštenja ljudima koji ne žive u Rimu i nisu Italijani, “izgleda kao želja da vlast ne posjeduje Rim, već on, a u isto vrijeme se sprovodi i decentralizacija koja vlast prebacuje na lokalne crkve”.
List dodaje da je papina “sekularna birokratija veoma dobro smišljena i uticajna, ali krije i žestoke ambicije, karijerizam i ponekad tajni razvrat”.
Međutim, papa ne ignorira Italijane. Monsinjor Lorenco Baldiseri vodi Sekretarijat kardinala, a monsinjor Benjamino Stela veoma važnu kongregaciju svećenstva.
Analitičari zaključuju da papine reforme ipak zbunjuju Vatikan, prenosi Beta.