Prema podacima Federalne uprave policije (FUP), do decembra ove godine zabilježen je povećan broj saobraćajnih nesreća, a samim tim i povrijeđenih i smrtno stradalih osoba.
Stručnjaci iz Evropske komisije za regionalni razvoj BiH, kako ističe Osman Lindov, profesor na Saobraćajnom fakultetu u Sarajevu, upozorili su da je život vozača u našoj zemlji u većoj opasnosti nego bilo gdje u jugoistočnoj Evropi.
Razlog tome su brojna oštećenja na putu i nedostatak signalizacije, piše Dnevni avaz.
Evropski stručnjaci su nakon detaljnog pregleda bh. saobraćajnica utvrdili da odgovorni zanemaruju održavanje ceste, te da na mnogim dionicama nedostaju zaštitne ograde.
‘Većina magistralnih cesta je oštećena, napukla, a primijećene su i udarne rupe. Putevi izgrađeni na velikim usponima, s oštrim krivinama i nezaštićenim kosinama su posebno opasni. Zastarjele ceste ne mogu podnijeti moderni saobraćaj’ – stoji u istraživanju evropskih stručnjaka.
Loši putevi u BiH, koji su ocijenjeni kao najgori u Evropi, sve više uzimaju danak u ljudskim životima.
Naime, statistički podaci FUP-a pokazuju da je broj saobraćajnih nezgoda u ovoj godini veći za tri posto nego u istom periodu prošle godine. I broj smrtno stradalih osoba veći je za čak 2,8 posto, a lakše povrijeđenih za 5,9 posto.
Na putevima i u naseljenim mjestima na području FBiH u posljednjih deset mjeseci dogodila se 19.821 saobraćajna nesreća, više za 181 nego u istom periodu prošle godine.
Najviše udesa zabilježeno je u Tuzlanskom kantonu, čak 816, dok su u Sarajevskom kantonu registrirane 653 nesreće, a potom u Zeničko-dobojskom kantonu 468 nesreća, gdje je zabilježen najveći broj smrtno stradalih – 21 osoba.
Udesi se najčešće događaju zbog neadekvatne brzine kretanja, vožnje u pijanom stanju, nepropisnog pretjecanja, tvrde saobraćajni policajci.
Trend povećanja
Prema analizama, najopasnija dionica u Federaciji BiH je na magistralnom putu M-17 i nalazi se u mjestu Janjići, na putu od Lašve prema Zenici. Stučnjaci saobraćaja ocijenili su da na magistralnoj mreži od 2.000 kilometara u FBiH ima oko 64 posto „crnih“ dionica, mjesta s visokim rizikom na kojima se dogodilo puno udesa.
‘BiH nema strategiju sigurnosti u saobraćaju i to će nam se vratiti kroz mrtve glave. Čak 64 posto dionica magistralne mreže u BiH je visokorizično, jer su se na njima dešavale nesreće’ – kaže profesor Lindov.
Prema njegovim riječima, ako se nastavi nebriga društvene zajednice i nadležnih koji upravljaju i nadziru bh. ceste, i dalje ćemo imati trend povećanja broja saobraćajnih nesreća u BiH.
10 kaznenih bodova – novo polaganje
Nepoštivanje saobraćajnih propisa, vožnja u alkoholiziranom stanju ili pod djelovanjem droge, prekoračenje brzine te bahato ponašanje za volanom predstavlja potencijalni rizik od pogibije kako za mlade i neiskusne tako i za one starije vozače, pojašnjava Elvedin Muratspahić, pomoćnik komandira Saobraćajne jedinice MUP-a Kantona Sarajevo
‘Svi su faktori podjednako zastupljeni: skupocjeni automobili, drsko i arogantno ponašanje, nedostatak tolerancije, strpljenja, nepoštivanje saobraćajnih propisa, a naročito prekoračenje brzine kao jedan od glavnih uzročnika, naravno alkohol i narkotici’ – tvrdi Muratspahić.
Nažalost, najčešće stradaju mlađe osobe.
‘Mladi vozači su neiskusni, obično im roditelji rano kupe neki skupocjeni automobil, a oni misle da su sve naučili i savladali. Međutim, i vozači s pet do 10 godina iskustva nikada, kada je u pitanju vožnja, ne mogu znati sve, što znači dovoljno opreza nije naodmet’ – rekao je Muratspahić.
Naglašava i da je najvažnije od svega poštovati saobraćajna pravila te da ljudi obično nakon nesreća traže opravdanja u svemu, ali je ipak pojedinac taj koji je kriv.
‘Jedan od načina na koji bi se mogao smanjiti broj nesreća, osim pridržavanja propisa na cestama, jeste i sakupljanje kaznenih bodova. Ko skupi više od 10 bodova bit će prinuđen ponovo polagati propise.
Važnu ulogu u edukaciji mladih u vezi s pitanjem sigurnosti u saobraćaju imaju i škole, fakulteti, porodica. Nažalost, i bh. putevi su nesigurni, neprikladni, što je također jedan od uzročnika nesreća’ – tvrdi Muratspahić.
Neke od najtežih nesreća u 2013.
– 27. oktobra na magistralnom putu Tuzla – Zvornik u naselju Memići kod Kalesije poginula su braća Jasmin (28) i Nermin (23) Zulić iz Kalesije. Jasmin je bio vođa navijača „Gazije“ iz Kalesije. U sudaru su učestvovali vozilo Peugeot i kamion jedne firme iz Kladnja. U drugom vozilu povrijeđena su dvojica muškaraca i osmogodišnji dječak
– 27. oktobra na magistralnom putu Bijeljina – Rača u Gojsovcu kod Bijeljine poginuo je Zoran Stevanović (50) iz bijeljinskog sela Zagoni, vozač traktora s prikolicom koji se sudario s džipom Touareg, kojim je upravljao M. Z. iz Bijeljine
– 25. decembra na magistralnom putu M-15 Sanski Most – Ključ u mjestu Tomina kod Sanskog Mosta poginuli su rođaci Denis (23) i Jasmin Hodžić (22), obojica iz Tomine, dok je teške tjelesne povrede zadobio njihov komšija Adnan Kumalić (24)
– 25. decembra na magistralnom putu Tuzla – Doboj u naselju Lohinja Donja poginuo je inspektor Policijske uprave Gračanica Uzemir Hodžić (37) iz Klokotnice usljed teških povreda zadobivenih u saobraćajnoj nesreći, dok je sedam osoba povrijeđeno. U nesreći su učestvovala četiri automobila, dvije policijske Octavije, terenac i Caddy. Pet osoba je lakše povrijeđeno, dok su dvije zadobile teške tjelesne povrede